Bošnjačke basme i bajalice

Bajanje za napredak u ovcama

Domaćica, koja je starija od 50 godina, a ako u kući takve nema, onda se poziva maksuz iz komšiluka neka takva, uđe u tor ovcama, pa nožem odreže po malo rogova svakog ovna, pusti ovce iz tora, čoban ih otjera na pašu, a ona uzme metlu i pomete tor. Uvečer, prije nego li ovce dođu, uzme one odrezane komadiće rogova, razdijeli na četiri dijela i metne u svaki ćošak od tora po jedan dio, a na svaki po malo soli, govoreći:

Kudret Allah,
kudret billah,
u vjeri istifam,
u ovcama grozdalija,
u janjcima bezdelija,
tamo đavle ko delija.

Uvečer, kad se ovce vrate, stane ona na strugi tora i dočeka ovce riječima:

Oj đelijo, bašlijico moja, der uleti.

Kad uđe u tor kaže:

Hej Bog dao, stotinili mi se do godinu dana!


(Jajce)

Bajanje protiv udarca

Kad koga boli glava, noge ili ruke, tako da mu udaraju žigovi u glavu, ruke i noge, onda kažu, da ima bolest "udarac". Stravarke liječe ovu bolest ovako: uzmu gol nož pa baju:

Ako je u NN devet udaraca,
devet brataca,
neka bude od devet osam,
od osam sedam,
od sedam šest,
od šest pet,
od pet četiri,
od četiri tri,
od tri dva,
od jedan - nijedan!
Izađi, udarče,
iz osamdeset i osam zglavaka,
iz sedamdeset i sedam damara,
iz glave, iz vrata,
iz ruku, iz srca
i iz nogu!

Govoreći ovu bajalicu udara golijem nožem po glavi, vratu, rukama, nogama.

Izađi u zemaljske širine,
u nebeske visine,
u morske dubine,
preko sto polja,
preko sto šuma,
za devet brda,
u pustu zemlju,
u neznanu među,
gdje pas ne laje,
gdje svijeća ne gori,
gdje se bešika ne ljulja,
gdje lupača ne lupa,
gdje sjekira ne kuca!
Iziđi u nespomenuto mjesto
na Kavdag i u Jablan-planinu!

(Gradačac)

Bajanje za dolazak voljene osobe

U prvi akšam, najbolje u utorak ili uoči subote, iziđe djevojka pred kuću, uhvati se rukama za strehu više vrata i govori:

Mrak mrači, put puca,
nebo ječi, zemlja zveči,
streha njišće, voda huči,
gora puči.
Niti mrak mrači,
nit put puca,
niti nebo ječi,
niti zemlja zveči,
niti streha njišće,
niti voda huči,
niti gora puči,
već moj dragi N za avlijom kleči,
od srca ječi,
crko, puko, dok k meni ne doš'o!
Veledalin od Boga amin.

(Vlasenica - Sarajevo)

Basma za ljepotu

Ujutro dok se umivaju djevojke govore:

Vodice po Bogu sestrice,
udri mene sunašcem u lice,
Mjesecom u čelo.
Ko me vidi - nek' se gubi!
Ko ne vidi - nek' se muči!
Kao cura na pohodu,
kao žena na porodu,
kao konj na podmetu,
kao dijete na sunetu.

(Zvornik)

Basma da se djevojka svakome dopadne

Djevojka kad se opremi i pođe nekuda među narod, na Bajram, ili drugim djevojkama u ašikluk, izavši pred kuću, govori ovako:

Ja izađoh pred bijela vrata,
sva od suha zlata,
ko me vidi nek' se muči,
kao žena an porodu,
a djevojka na pohodu,
kao d'jete na sunetu,
zarko Sunce na zahodu. (zapadu)
Gdje je ova vila, do sada bila?

(Sarajevo)

Basma za ašikovanje

Kad bosanska djevojka pođe da sa momkom ašikuje, pa hoće da mu se još ljepša učini, uzme fes u ruke i tri puta hukne u njega i baje:

Moj fes ogledalo,
moje čelo žarko Sunce,
moje obrve vile,
moje oči strile,
moja usta kutija,
moje riječi šećer.
Na glavi mi ogledalo,
na prstima obrtalo,
na leđima okretalo,
obrni, okreni, sav svijet za mnom!
Okreni i muško i žensko
i onog ko me danas vidi!

(Sarajevo)

Basma sa fesom

Neke djevojke rade slično, kad stavljaju fes na glavu. Pet puta huknu u fes i baju:

Enuase ja fes na se,
a Sunce preda se,
a Mjesec nada se,
sva moja družina
ovce i jaganjci
a ja žarko sunašce.
Sve ovce i jaganjci bleje
a u mene gleje.

(Sarajevo)

Bajanje za ljubav sa zrnima graha

Uvečer, pošto svi ukućani zaspu, djevojka izbroji 41 zrno graha, baci ih u vatru, pa kad grah počne puckati ona baje ovako:

Grah grahti, bah bahti,
zemlja zveči, vedro nebo ječi,
niti grah grahti,
niti bah bahti,
niti vedro nebo ječi,
niti zemlja zveči,
već moj dragi N na laktima kleči,
za mnom ružom bijelom i rumenom,
mladom, tankom, visokom ječi.
Crko, puko dok k meni ne doš'o!
Sjekira u vrata a N na vrata!

Čim to izgovori ona se brzo pridigne od vatre, uzme sjekiru i njenom oštricom udari u vrata.

(Sarajevo)

Bajanje pri odijevanju djevojke

Kada djevojka o Bajramu hoće nekuda da ide, pa želi biti primjećena među rajom, a posebno među momcima, uzme nenošenu haljinu, metne je preko kućnih vrata, uzme rukom za vrata pa zatvara i otvara ih govoreći:

Kako se god ova vrata okretala,
onako se momci za mnom okretali!

Kad oblači haljinu ovako basmi:

Ja obukoh jelek na se,
metnu cure sve poda se,
a momke preda se.
Ja pred njima bila vila.
Meni reče bila vila:
Ti si cura bila,
momka ti omami,
i primami,
sve momke i od majke sinke.
Od jauklije dragog.
Elif, elif, lami,
ja dragog primamih.

(Sarajevo)

Basma protiv bolova*

Tri puta se dodirne rukom bolno mjesto na tijelu i govori se:

Rekao si da ćeš mirovati,
da nećeš bolovati,
sve dok na Ahiret ne odeš!

(Bužim)

*zahvaljujem se na poslanom prilogu (basmi) gospođi Zineti N.

Djevojačka basma

Polazeći na sijelo, sastanak ili po vodu na izvor, djevojka bi ovako zabasmila:

Ja zatreperih kano gora,
i poletih kano voda,
čekaju me kao bega,
sav svijet u mene gleda,
kao u pašu bosanskoga
a najbolje moj nasib
i moj suđenik!

I puhne niza se.

(Visoko)

Djevojačka basma

Kad polazi da se nađe sa svojim drugama i jaranicama, djevojka da bi bila ljepša i bolja od njih, ovako basmi:

Sve djevojke pod pas,
ja sama nad vas;
sve djevojke vrane i svrake,
ja 'tica prepelica,
zlatnih krila, zmajevih očiju,
iznad vas uzlijećem,
pred vas ulijećem!

Onda puhne na onu stranu gdje joj se jaranice nalaze.

(Visoko)

Bajalica za ljubav

Između akšama i jacije, kad se na nebu pojave zvijezde, djevojka iziđe napolje i pogledom izabere neku sjajnu zvijezdu koja se nalazi na onoj strani kao i kuća njenog dragog. Gledajući netremice u nju djevojka ovako čara:

Selam alejk, sana jildiz!
Alejk selam, hoš jildiz!
Bir sana, bir adžet,
elbifina bana ćeter,
ćemans dušek i akrebi jorgan.
Jildizlice, po Bogu, sestrice,
di mi Armana* najdeš, da ga snajdeš;
di ga stigneš da ga digneš,
u perčin ga udri, srce mu izadri,
meni ga dovedi!

Kad ovo izgovori, stavi ruke na zemlju i gledajući u nju ovako odbaja:

Crna zemljo, po Bogu majko,
ova se basma ne primila ni mene ni tebe,
ni bašte građene, ni voćke sađene,
ni ovce jalovice, ni krave bakovice,
već Armana i Armanova srca i džigerice,
i njegovih 77 damara, 88 zglavaka, 99 kostiju,
i srčanog šah-damara o čem mu srce visi,
kud god hoda nek' o meni misli!
Crko, puko, džebraiso, čatlajiso, dok do mene ne došao
i sa mnom hiljadu i jednu riječ ne progovorio!
Akobogda amin od Boga draga veledalim!

*ili kako se već momak zove.

(Visoko)

Bajanje za suđenika


Djevojka navečer pogleda prema Štapima (skup od tri zvijezde) i govori ovako:


Osvjetli me Žarinko nasiba,
zapali me Planinko nasiba,
da ja vidim svog suđenika.
Da ga vidim večeras u snu
kao na javi, ili njegovo lice da vidim,
ili njegovo ime da čujem.
Dok ga ne vidim on ne mogao
hodati ni raditi.

Nakon toga djevojka odlazi na spavanje. Tu noć bi trebala sanjati lik svoga suđenoga ili će sutradan čuti njegovo ime, to je obično prvo muško ime koje začuje.

(Bugojno)

Basma za strahu (zrno)

Dok stravaruša izlijeva rastopljeno olovo u vodu ona govori ovu kratku basmu:

Bježi, straho,
iz kosti pod kožu,
sa kože na dlaku,
sa dlake u Crno more!

(Informator: Džemila Lakote, selo Ponorac, Sandžak)

Basma za izazivanje čežnje

Navečer, kada pođu na spavanje, djevojka je bajala svom dragom u želji da on o njoj misli cijelu noć:

Ja legoh na sedam dušeka,
na sedam čaršafa,
na sedam jastuka
a moj dragi N na sedam noževa,
na sedam sabalja i na sedam pušaka;
ne mogao živiti, ne mogao dahnuti,
sunce ga ne grijalo dok mene ne vidio,
poljubio i dok mi ne došao.
Elzalif amin!

(Žepče)

Bajalica za tjeranje zla

Neka sav kubet i namet,
odu niz goru, niz vodu,
u mračne Havaje,
u puste haliluke;
gdje pas ne laje,
gdje mačka ne mjauče,
gdje horoz ne kuriče,
gdje koka ne kakuće,
gdje krava ne riče, vo ne buče,
gdje se Ezan ne čuje,
gdje se ne ilače!
Na tri džina i na tri šejtana,
amin veledalin!

(Cazin)

Basma protiv "svitskog sepa"*

Hajte uroci i nameti
u mračne Havaje
gdje nema ni raje ni graje,
ako vam je do tamo daleko,
hajte na vlaške babe,
mutne vode i truhle klade,
tamo se razvlačili,
na N se više ne navlačili,
sa božjom moći a mojim sepom veledalin amin!

*lokalni termin koji označava ljudsko zlo poput uroka ili čarke/sihira.

(Velika Kladuša)

Šta su basme? Najlakši odgovor na to je da su one arhaični vid narodne (magijske) poezije, preteča današnjih molitvi i dova, kojom se izražavaju ljudske emocije i želje spram svega onoga u čemu je nekadašnji čovjek vidio potrebu da se manifestuje. Naime, još od Neolita ljudi vjeruju da svijet oko nas, odnosno priroda, ima svoj paranormalni oblik, sferu u kojoj obitavaju sve njene sile, a sa kojom smo mi ljudi povezani preko svoga duha ili duše (duhovnog tijela).
Kako su riječi energija, od koje smo i sami mi sazdani, sasvim je realno za pojmiti da je stvorena ideja da se posebno odabranim, i često rimovanim, stihovima može djelovati na tu energiju i proizvesti neki učinak.
Kako smo već spomenuli, moć samog bajanja počiva na određenim zakonitostima od kojih je najvažnija upravo - rima, naročito u ljubavnim tekstovima. Bez toga gubi se energija bajanja te zato sve bajalice, posebno one prevedena sa drugog jezika, nemaju učinak.
"Lako prebiranje jezikom" ili brz i poetičan govor, nemoguć je bez rimovanih riječi. A da je upravo tako dovoljno potvrđuje pop-folk muzika tojest pjesme. Najpopularnije numere su upravo one koje imaju brz tekst (rimu), jer se lako pamte i samim tim su dinamične te nam tako svima privlače pažnju. Najbolji primjer je mega popularni pjevač Halid Bešlić. Malo je ljudi sa područja bivše Yu koji neznaju ovaj stih njegove pjesme a koji je, kako se vidi, u potpunosti rimovan:

Ko bi rek'o čuda da se dese,
da Miljacka mostove odnese,
da ne mogu tebi doć,
da ne mogu ulicom ti proć.

Ista stvar je i sa basmama. Moć riječi je da kod čovjeka pokrenu bilo koji osjećaj ili potrebu i u tome leži njihova ogromna snaga.
Bosanske basme i bajalice obiluju bogastvom narodnog jezika, poetičnim zanosom, kroz koji se pojedinac obraća prirodi, njenim silama, poistovjećujući se ili kiteći atributima koje joj pridaje.
Osim toga, basme i bajalice su neprocjenjiv dio književnog blaga, kroz njih, na primjer, uočavamo narječja pojedinih regija ali i ostavštinu ikavice, koja je bila veoma zastupljena u većem dijelu BiH u prošlim stoljećima, a u sjeverozapadnoj Bosni i sve do polovine prošlog vijeka.

Bosanske basme imaju svoje originalne stihove po kojima ih je vrlo lako prepoznati, i po tome su autentične. U onim egzorcističkim bajanjima uvijek susrećemo dijelove teksta "idite po svijetu k'o pčele po cvijetu" ili "iz masti u kost, iz kosti u meso, iz mesa u kožu..." U ljubavnim basmama, naglašava se upotreba pojmova Sunce, Mjesec, zvijezde, zlato, srebro a vrlo često se djevojka u basmi identificira sa vilama, kao nositeljima nadnaravne ljepote.
Kult vila, tako naglašen u ljubavnoj magiji, nije nimalo slučajan jer on svoje porijeklo ima u ilirskoj tradiciji, posebno kroz vile koje su često bile u društvu rogatog boga Vidasusa ili kao sama personifikacija boginje prirode Tane, sačuvane u legendi o kraljici vila Zlatnoj.
Basme i bajalice upravo su proizvod tog antičkog doba, kojima je dolaskom monoteizma odnosno Islama pridodat, ili bolje rečeno nakalemljen, vjerski motiv, najčešće na kraju, što se posebno dobro vidi u izjavi na završetku basme za traženje zdravlja "sa mojom basmom a božijom hazmom!", ili u nekim drugim "sa božijim emerom", "veledalin amin" itd.
Zbog toga su, prije svega, basme savršen spoj dva vremena, paganizma i monoteizma, i direktan pokazatelj kako su oni i više nego kompaktibilni elementi u duhovnoj svijesti našeg naroda.
Sve napisano tek je vrlo skroman uvid u ovaj aspekt narodnog usmenog stvaralaštva, koji predstavlja neprocjenjiv segment bosanske kulture i tradicije/identiteta. Zbog toga sve sročeno, osim intencije za upoznavanjem šireg kruga javnosti sa tematikom, ima i sasvim dovoljno pristojne smjernice o važnosti očuvanja (memorisanja) tog istog blaga za buduće generacije.

Bajanje za kuću od zla

Kad u kući nema berićeta, ukućani se svađaju bez razloga i općenito vlada loše stanje onda domaćica da sirotinji kakve sadake od kuće "da joj bude nafakali ruka", pa tom rukom kojom je udijelila sadaku uzme kućnu metlu, zamoči je malo u kantu sa izvorskom vodom u koju je prethodno zagasila tri ugljena sa Euzubiletom, i mete po kući, počevši od kuhinje a završivši pred ulaznim vratima. Dok mete stalno ponavlja:

Sa božijim bismiletom
i ovom metlom,
metem od hajduka,
hasuma i dušmanluka
akobogda!
Od hasumljivih žena i ljudi, akobogda!
Od zavidnika i zlobnika,
od šejtana i džina nametnika,
akobogda!
Šta je crna metla na kuću nanila,
to je bijela metla iz kuće izmela;
sve namete, akobogda!,
sve omrze, akobogda!,
sve uroke, akobogda!
sve dušmanske ruke, akobogda!
Metem da svaki belaj izmetem,
akobogda!,
iz kuće da pometem
crnu mačku i bijelog miša,
Akobogda od Boga amin.


Kad dođe do vrata, pokupi pometeni smet i nosi ga baciti van na đubrište ili preko svoje međe. Onda tri puta udari metlom po ruci gledajući u kakvo brdo i vrati se u kuću.

(Prijedor)

Basma protiv magije i uroka

Šta ti misliš i delaš,
na svome tijelu da gledaš!

Kad vam dolazi ususret osoba koja ima urokljiv pogled ili strahujete da vam ne pravi čarke, onda se gledajući u nju (osobu) sa određene udaljenosti tri puta ponovi ova basma.


(Velika Kladuša)

Basma za skidanje sihira

Ilahijarebi, da se speru
svačije ruke sa mene!

Prilikom kupanja sa naučenom vodom, obenđijani prouči suru Elham (Fatiha) i tri puta kaže navedenu basmu.


(Velika Kladuša)

Basma za spadan travu

Kako god voda
sa spadan trave brzo padala
tako i sa mene
svaki sihir i zlo spalo, nestalo!

(Velika Kladuša)

Basma za dječije nokte

Kad se djetetu odrežu nokti, oni se bismillom zamotaju u komadić papira pa se zature negdje u zid ili ostave na neko čisto mjesto. Tom prilikom se govori:

Eli eli fentu ćabeli ćuntu,
suldžija đoldu,
toprak šae crne nokte daje,
nosi elif kuda znaš,
kad poželiš da mi daš!

(Zvornik)

Basma od uroka

Hajte uroci po svijetu,
k'o pčela po cvijetu,
na visoke planine,
ostavite moje dijete!

(Informator: hadži Nure Hamzić, Zukići)