Imbolc ili noć svijeća

Imbolc - praznik svjetlosti i nove nade

Još iz antičkog, drevnog vremena, daleko prije pojave kršćanstva i islama, narod je, posebno onaj na sjeveru Evrope, proslavljao paganske festivale koji su slavili plodnu moć prirode. Ti festivali ili praznici zajedno tvore takozvani Krug godine koja se od davnina dijelila na dva godišnja doba, ljeto i zimu, te na osam velikih svečanosti. Treba odmah na početku napomenuti kako naziv pagan dolazi iz latinskog jezika i označava seljaka, a ne nešto pogano ili nečisto kako to pokušavaju nametnuti neuki autori. Ovaj  naziv zapravo dosta dobro i opisuje paganizam kao religiju prirode koja se od svog nastanka bazirala na kultu poljoprivrede, obožavanju božanstava plodnosti inkarniranih u Suncu, Mjesecu, zemlji, vodi, vatri, drveću i sličnome.

Jedna od tih svečanosti, koja započinje na samom početku mjeseca februara, naziva se Imbolc ili Noć svijeća. Zapravo, Imbolc se obilježava u noći sa prvog na drugi februar i predstavlja praznik svjetla i plodnosti. Naime, dani su već tada osjetno duži i topliji nego li u decembru i januaru, pa stoga Imbolc simbolizira radost novog života koji se neumoljivo budi. Poznato je kako su seljaci u davnim vremenima nakon proslave Imbolca bivali vidno veseliji i življi jer se u njima rađala nada zbog skorašnjeg dolaska proljeća. Kako je ovo praznik svjetlosti smatra se da od Imbolca Sunce dobija na svojoj snazi, sve duže se zadržava na nebu, ali tu čarolija paganskih vjerovanja ne prestaje nego navodi kako se uštap u februaru naziva „olujni Mjesec“ zbog toga što stimuliše promjenjivu ćud prirode, nagle promjene vremena te tako otvara borbu protiv zlih duhova zime i tame. Usljed svih tih nebeskih zbivanja priroda se lagano budi iz duboke hibernacije pa je samo pitanje trenutka kada će da započne novi ciklus života za zemlju, ljude i životinje. Upravo zbog toga ponekad se naziv Imbolc prevodi doslovno „u stomaku“.

Kako pripovijeda učenje religije prirode cio period od proslave Samhaina, ili paganske Nove godine na početku novembra, i obilježavanja Yule, zimskog solsticija, kada je Boginja rodila Boga, pa do Imbolca najpogodnije je vrijeme da se svako ljudsko biće prepusti kontemplaciji, podstakne unutrašnju promjenu, i osnaži u sebi mudrost. Na to ga navodi tamni dio godine u kojem se priroda povlači u sebe, miruje, strpljivo čekajući da ponovo, po ko zna koji put, iznjedri iz sebe dar stvaranja i njime blagoslovi sve što živi. U ovom periodi stoga imamo priliku da proispitamo svoje pogreške, naučimo lekcije, i akumuliramo energiju za novo razdoblje koje je pred nama. Također, za mnoge Vikane Imbolc je najidealnije vrijeme za iniciranje novih članova u koven.

Imbolc se naziva i dan Brigite, keltske boginje ognjišta, poezije i inspiracije, a u nekim dijelovima Evrope nazivao se „ovčije mlijeko“. Kako mladi jaganjci karakterišu zimski period povezani su sa simbolikom ovog praznika i kao takvi postali su savršeno znamenje neuništive plodnosti koja prkosi čak i najgoroj zimi. Za pagane oni su zaštitni simbol ovog praznika i znak da je solarni Bog rođen za vrijeme Yule. Boginja je ponovo svijetu podarila dar života. Dok se na Yule, u najdužoj noći u godini, slavi rođenje Boga na prvi dan kalendarske zime, na Imbolc se već osjeća njegova rastuća moć na cjelokupnu prirodu, jer je Krug života po ko zna koji put nastavljen.

U ovoj noći svuda po kući pale se svijeće kako bi se tim simboličnim ritualom protjerali duhovi tame, zimske depresije i poželjela dobrodošlica Suncu i svjetlosti. Običaj se vjerovatno temelji na irskoj mitologiji prema kojoj na ovaj dan boginja Brigit preuzima kontrolu nad svijetom od tamnih duhova  Kaileha (Cailleach). U nekim dijelovima Engleske i Škotske poštuje se još i danas običaj ostavljanja poklona na uzvišenjima i brdima u noći Imbolca. Tradicionalno na ovaj dan grickaju se bundevine koštice ili sjemenke suncokreta, peku kolači od maka, sve vrste kolača od dizanog tijesta i kruhovi. U hrani se puno koriste ljuti začini, paprike, crveni i bijeli luk, grožđice, a piju se biljni čajevi ili vino sa začinima.

Zbog svega do sada napisanog lako je za pretpostaviti zašto se februarski praznik smatra početkom novog duhovnog razvoja i ostavljanja starih problema i navika iza sebe. On je idealno vrijeme da vještice i vikani obnove svoje zavjete i rekvizite, posvete ih, nadopune ili započnu sa pisanjem novog dnevnika. Osnovna boja koja se vezuje uz festival Imbolca je bijela, ali koristi se i crvena, te ružičasta, žuta, zelena i smeđa. Na svetkovinama se slave duhovno prosvjećenje i posvećenost. Tijelo se čisti solju koja predstavlja element zemlje, misli se pročišćavaju mirisom tamjana koji simbolizira element zraka, volja se čisti plamenom svijeće koji je element vatre, a emocije vodom. Tokom ceremonije pale se mirisi bosiljka, lovora, cimeta, vanilije i mirte. Od kamenja se u ritualima često koriste ametist, oniks, rubin, heliotrop, granit i tirkiz.

Blessed Be

Iako mi se dopadaju sve teme kojima se bavi forum ipak najveća mi je ljubav vještičarstvo i stoga mi je milo da se u zadnje vrijeme ipak fokus prebaciva na to područje.

Planiram obilježiti Imbolc paljenjem svijeća i nekim jednostavnijim ritualom
Slažem se Altaja!

Imbolc, takođe se naziva Candlemas, slavi buđenje zemlje i rastuću moć Sunca. Imbolc obilježava oporavak Boginje nakon rođenja Boga. Toplina snage Boga oplođava zemlju i tako se javljaju najraniji počeci proljeća. Često, Božica se štuje u svom aspektu kao Djevica Svjetlosti i njen oltar se kiti sa visibabama, vjesnicima proljeća. Ovo je sabat pročišćavanja, festival svjetla i plodnosti. Ovo je takođe tradicionalno vrijeme za inicijaciju u koven i ritual samoinicijacije.

Svima kojima prakticiraju vještičarstvo ovo je idealna noć za rituale i bacanje čarolija jer je pun Mjesec i to baš na Imbolc. Velika je to energija koju svakako treba iskoristiti. Ne propustite ovu jedinstvenu noć

Večeras se, dragi moji, slavi paljenjem svijeća po kući drugi od osam drevnih paganskih festivala - Imbolc. Blessed Be!