Tajne bosanske narodne medicine

Kako se liječi glavobolja

Glavobolja ili cefalalgija je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma, a može obuhvaćati širok raspon bolesti od bezazlenih stadija koja ne zahtjevaju nikakvo liječenje, pa do onih po život opasnih stanja. U narodnoj medicini BiH postoji mnogo empirijskih metoda dijagnostike i liječenja ove bolesti. Prema mišljenju većine najčešće nastaje kao nuspojava od pretjerane brige, svađe, mahmurluka, gladi, tuge ( Od jada ga glava zabolila), itd. Posebno je opasan propuh zbog kojeg još i danas starije žene upozoravaju mlade da ne izlaze napolje oprane, mokre, kose jer će ih "udariti propuh" i zaboliti glava. Postoji cijeli niz sujeverja o nastanku te bolesti a među najzanimljivijim je ono iz Tešnja koje savjetuje žene da izbjegavaju posmatrati muškarce kada se petkom, u podne, skupe pred džamijom, kako ih ne bi zaboljela glava. Najviše se pak brinulo da nekog glava ne počne boljeti utorkom jer, kako vjeruje narod, koga glava zaboli ovim danom boljet ce ga cijele sedmice. Bolest glave dolazi i od nadnaravnih uzroka poput nagaze, kletve ili urokljivih očiju.

Po intenzitetu boli i trajanja dijeli se na kratku, prolaznu, i dugotrajnu glavobolju. U narodu se smatra najgorom ona glavobolja sa kojom čovjek zaspi i probudi se, kao i ona od koje osoba dobije nagon za povraćanjem. Kurativni postupci koji su se poduzimali bili su najčešće puštanje krvi (hidžama), zbog vjerovanja da „nezdrava krv“ može izazvati niz teškoća u organizmu, a naročito glavobolju, te stavljanje obloga, mirovanje, pijenje tableta. Umivanje lica vodom kao i stavljanje hladni obloga iza vrata ili po čelu pozitivno djeluju na smirivanje boli. Svakako ne treba zanemariti niti one kurativne postupke čiji je rezultat za mnoge relativan, no unatoč tome pronašli su svoje sigurno mjesto u narodnoj medicini. Iako bi se većina predočenih postupaka moglo okarakterizirati mješavinom praznovjerja i placebo efekta, mi ipak čak ni danas ne možemo kategorično tvrditi da su oni isključivo samo to, jer u svakom od njih postoji bar jedan mali postotak empirijske prokušanosti i djelotvornosti. Na primjer, mnoge osobe koje imaju problema sa ovom tegobom mišljenja su da će im glavobolja proći ako popiju gorku, jaču kahvu bez šećera. Kofein ima jak učinak protiv bolova i dokazano je da kod mnogih osoba može izlječiti glavobolju, dok kod onih drugih, koji drugačije reagiraju na njega, može je pojačati ili čak uzrokovati.

U knjizi „Nešto o liječenju muslimana BiH“ navode se sljedeći recepti kojima su se naši preci služili u prošlosti:

Čim te stane glava boljeti, nađi tri vrha od žare (koprive), pa ih metni pod kapu.

Iskrižaj krumpir na dilume, pa ih poredaj po čelu.

Dobro se nakadi na ham-pamuku (novi pamuk, Baumwolle.)

Isto je tako dobro, ako pokriješ glavu repuhovim lišćem.

Najbolji je lijek za glavobolju, ako se iskriža glavica crvenog luka na dilume pa se po tim tankim kriškama pospe kahvenog toza i to se privije na čelo.



U našem narodu glavobolja se tradicionalno smatra "ženskom bolesti", i u skladu sa tim rašireno je uvjerenje da ona u većem postotku pogađa slabiji spol nego onaj jači. Tome je vjerovatno pridonijelo i tipično žensko žaljenje na glavobolju te njihove razno-razne oblike liječenja iz kućne apoteke poput donedavne prakse stavljanja narezanih kolutića krompira ili krastavca na čelo kako bi time "izvukle" bolest. Posebno se vjerovalo kako krastavac ima specifičnu gorčinu sa oba početka ploda, pa su se ti prvi dijelovi rezali i stavljali na čelo zbog mišljenja da će ta gorčina umirujuće djelovati preko kože na glavu. Zbog tradicionalnog vjerovanja na području sjeverozapadne BiH da krastavci sijani četvrtkom uvijek budu gorčeg okusa, nego oni sijani drugim danima, rezultirali su time da upravo oni budu najviše traženi za potrebe liječenja glavobolje.
Predio sljepoočnica, u Velikoj Kladuši se kaže "slipe oči", smatra se mjestom na licu preko kojeg se može najbrže djelovati na bol u glavi pa se od davnina na "slipe oči" stavljaju komadi (dilumi) krompira kako bi apsorbirali u sebe bolove. Mnoge stravarke savjetuju da se to mjesto prije stavljanja krompira ili krastavca, sa obje strane glave istovremeno izmasira sa kažiprstom i srednjakom, a pritom da se oči podignu tojest gleda u nebo ili plafon. Ako nekog jako zaboli glava onda pojedine stravarke sugeriraju da bolesnik stegne desnu ruku i lijevu nogu, kako bi glavobolja brže prestala.

Kad zaboli samo polovina glave

Narod je mišljenja kako čovjeka glava najmanje zaboli zbog nekog unutarnjeg problema već uglavnom usljed djelovanja specifičnog nadnaravnog uzroka poput uroka, nagaze, brige ili straha odnosno šoka. Ako bi nekog glava redovito zaboljela oko podne ili u akšam, te noću, sumnjalo se da tu nisu čista posla. Čak i danas se nailazi na uvjerenje kako nekoga glava može boljeti ukoliko ga neka osoba iz familije ili okoline klete (proklinje). Najbolji način da se takva tegoba odagna bilo je dijeljenje milostinje. Tome su posebno sklone seoske žene koje običavaju pronijeti "za Suncem" oko svoje glave, uz Euzubilet, kakve sadake, obično u novcu, pa udijeliti je siromašnima, u nadi da će im to izliječiti glavobolju ili nesanicu.

Ljudsko biće je samo po sebi i svojoj strukturi sklono uticaju raznih dešavanja i energija. U bosanskom okultizmu naše tijelo dijeli se na četiri elementa na osnovu ovih predodžbi: stopala i noge, ali i ruke, pripadaju elementu zemlje, sredina tijela od vrata do stomaka, zadnjica i leđa su predio gdje se prepliću elementi vatre i vode, dok je glava pod dominacijom zraka. Sva četiri elementa zajedno ujedinjena predstavljaju peti element – dušu odnosno život. Kao i sve drugo u univerzumu i sami elementi su dualistične naravi i oni takvi mogu na čovjeka djelovati pozitivno i negativno. Vjetrovi, bilo da su oni džinski ili vilinski, spadaju pod resor elementa zraka i poznati su da krajnje pogubno djeluju na ljudsku glavu izazivajući glavobolju, ukočenost vrata, bolove u očima, itd. Također, i za uroke se može konstatirati da pripadaju negativnoj manifestaciji zraka, pošto dolaze iz glave odnosno očiju i usta (jezika). Zajedničko mišljenje hodža-iscjelitelja i stravarki jeste da se najbolje liječenje glavobolje postiže upotrebom egzorcističkih formula, bilo da su u pitanju basme, oralna magija, ili prenošenje riječi na papir - talismanska nauka.

Dobarac je naziv za specifičnu vrstu glavobolje koja se prepoznaje po tome što boli samo jedna polovina glave. Liječi se egzorcističkim formulama, gašenjem ugljena, salivanjem strahe ili zapisima. Vjeruje se da u liječenju dobarca najbolje rezultate postižu stravarke u odnosu prema hodžama-iscjeliteljima ili oficijelnim doktorima. Ritual liječenja jako je dobro poduzeti u roku 24 sata od pojave glavobolje, pazeći da se kod stravarke krene poslije podne, iza Ezana, kada Sunce ide ka zapadu, kako bi zajedno sa njim otišla i tegoba. Stravarka za potrebe rituala koristi četiri kamenčića i ovu formulu:

Ne zovem tebe,
no vjetar i dobarac iz tebe.
Nek' izlazi iz masti u kost,
iz kosti u meso,
iz mesa u kožu,
iz kože na dlaku,
iz dlake u hali planinu;
gdje pijetao ne pjeva,
gdje Ezan ne uči,
gdje se krava ne teli,
gdje se kobila ne ždrijebi,
gdje se ovce ne jagnje.
Hajd' ova muka po svijetu,
kao pčela po cvijetu i svijetu!
Kozalac - dobarac,
ijed - med.


Ako je glavobolja nastala od uroka onda čovjek osjeća i pospanost, bezvoljnost te gubi apetit. Kako nam to predočavaju pojedine egzorcističke formule (basme) urok je bolest sa devet obličja ili manifestacija od kojih je jedna i glavobolja.

Od devet uroka i bolesti na N osam,
od osam - sedam, od sedam - šest,
od šest - pet, od pet - četiri,
od četiri - tri, od tri - dva,
od dva - jedan, od jedan - nijedan!
Što ostade na krilu muha odnese
u mračne havaje, u puste haliluke;
gdje hore me kuriče, mačka ne mjauče,
gdje se maša ne čuje,
tamo gdje se džinska sofra prostire.
Tu nek ovaj namet čeka kijamet,
sa mojom basmom a božijom emerom!

Stravarka basmu ponavlja tri puta iznad vode i svaki put pogasi po tri ugljena. Sa tom vodom se bolesnik umije, otpije sa tri različita mjesta ruba posude, uvijek okrećući posudu vode "za Suncem", a ostatak se obično prolije pod mladu voćku. Ugljevlje stravarka pokupi sa dna posude i nosi sa sobom napolje, kada pođe u šetnju, kako bi ga ugurala u devet rupa ili pukotina na zemlji koje slučajno pronađe idući prirodom.

Bolesnik bi mogao i samostalno izvesti neki manje zahtjevan ritual neutralizacije glavobolje poput onog sa najobljubljenijom biljkom među bošnjačkim narodom – sedefilom. Postupak je stravarski tojest egzorcistički i bazira se na tome da osoba koja pati od glavobolje u posudu vode baci tri stručka sedefila i tri puta ponovi ovu basmu te puhne u vodu:

Sedef trava mene boli glava,
priznajem ti sve što o meni znaš
ali molim te da sa mene uroke,
boli i nagaze sve snimaš,
sa božijom hazmom a mojom basmom.

Vodom se bolesnik umiva, a može se koristiti i nekoliko dana.



Bosanske hodže-iscjelitelji protiv glavobolje pišu različite forme zapisa a među najzanimljivijim je ona na listu miloduha po kojem se ispisuje sedam sawakita, slova kojih nema u prvoj kur'anskoj molitvi, i taj list bolesnik stavlja u jastuk na kojem spava. Pored toga, vrlo često hodža u talisman unosi prve dijelove molitve Šuara i Merjem. Ako muškarca boli glava on ide kod hodže koji mu piše i daje zapis sa naputkom da ga nosi ušivenog u kapi. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine glavobolja se liječila tako da se iz džamije (munare) donese paukovih dlaka i zašiju ih se u bolesnikovu kapu.

Olovo kao lijek protiv glavobolje

Džinska kola ili ona vilinska od davnina su poznata kao energetski vrtlozi prepuni negativne energije koja, ako dođe u doticaj sa ljudskim tijelom, može izazvati niz tegoba. Narod vjeruje da spiritualna bića, ukoliko ih se na bilo koji način uznemirava, mogu da prostrijeljele svojim pogledom i uzrokuju ozbiljne zdravstvene, posebno psihičke, probleme nekoj osobi. Nagaza (ograma) još je jedna vrsta nadnaravne opasnosti koja kod čovjeka može izazvati simptome slične uroku, među kojima je posebno naglašena uporna glavobolja praćena sa slabosti tijela. Ako bi posljedice takvog susreta liječio hodža onda bi on pisao tri zapisa; prvi zapis se potopi u flašu vode, koju bolesnik pije, a drugi zapis u kantu sa vodom za kupanje. Treći zapis je u formi hamajlije i njega bolesnik nosi uza se, obično oko vrata ispod odjeće.  Pomoć se također tražila i kod stravarke koja mu saliva olovo, i dok se ono topi u kašiki na vatri, tihim glasom govori:

Poletjelo devet vila,
sa devet oblaka,
sa devet planina,
sa devet gora,
sa devet mora,
sa devet polja,
sa devet raskršća,
sa devet izvora,
sa devet stijena,
sa devet sedefila,
putem pjevale, kolo igrale,
put im Ahmed presjekao, vile rasrdio.
Pogodiše ga strijelama u glavu,
u srce i noge,
sa crnom zemljom sastaviše,
Ahmeda razboliše.
Ahmed zaviče:"pomagaj Mujo,
pomagaj Halile,
ustreliše me, braćo, vile!".
Kad to vile začuše
od straha svaka svoju strijelicu vadi,
Ahmeda liječi i ozdravi.
Od devet vila i strijela,
sa mojom basmom
a božijom hazmom, na Ahmedu
ostade osam, od osam sedam,
od sedam šest, od šest pet,
od pet četiri, od četiri tri,
od tri dvije, od dvije jedna,
od jedna - nijedna.
Od moje ruke, basmi i olova - sevap,
a od Boga iladž, hair i derman, amin!



U ruralnim područjima bio je često prakticiran ritual salivanja olova nad rubcem. Kada bi neku ženu često bolila glava ona bi poslala po dijetetu svoj rubac kod neke lokalne stravarke da joj nad njim "salije zrno". Stravarka bi premotala mahramu da dobije izgled trougla i onda na nju stavila posudu sa vodom. Dok bi salivala rastopljeno olovo svaki put bi pomjerila posudu niz rubac gledajući da zadnji, treći put, bude na samom kraju. Žena bi tu mahramu nosila bar tri dana na glavi, dok je ne prođe glavobolja.


autor teksta: Raif Esmerović