MART U KUĆU, ZLO I BOLESTI NAPOLJE!

Mart je treći mjesec u godini i jedan od sedam mjeseci koji traje 31 dan. S astronomskog gledišta, mjesec mart počinje Suncem u sazviježđu Vodolije, a završava Suncem u sazviježđu Riba. U staroj astronomiji mart je počinjao Suncem u znaku Riba, a završavao u znaku Ovna. Zanimljivo je za reći kako mart počinje istim danom u sedmici kao i februar te novembar, osim za prijestupne godine. Sam naziv dolazi od latinskog Martius, odnosno po imenu rimskog boga rata Marsa, pa je stoga i smatran povoljnim mjesecom za početak vojnih djelovanja. Pod rimskim carem Romulom godina je počinjala ovim mjesecom, tek 45. godine prije nove ere Julije Cezar uvodi julijanski kalendar i godina počinje 1. januara.

Mart je u narodnom kalendaru poznat kao početak proljeća i poljoprivrednih radova. pa je zbog toga uzeo ili ukrao nekoliko dana od svih mjeseci, da bi imao dovoljno snage, što se u narodu opravdava izjavom kako ima više dana od februara i aprila. Sa martom počinje oranje i sjetva, čiste se voćnjaci i vrtovi, pregledavaju se košnice, a saće uzima i koristi kao lijek u narodnoj medicini. Kod Rumuna postoji nekoliko naziva za mart poput Germanar, Martišor ili Faurel. Za njega se tvrdi da je najnezdraviji mjesec u godini i dok traje to vrijeme se u sjeverozapadnoj Bosni naziva „šugavo doba“ ili „šugavi mart“, pošto se ljudi tokom njega najlakše prehlade ili obole. Međutim, ništa nije potpuno crno i loše pa ni ovo, naime, postoji vjerovanje da ko tokom marta pati od prehlade ili velikog kašlja,  bit će zdrav do kraja godine.

Za mart su posebno karakteristične dvije biljke: žara ili kopriva te bijeli oman. Bez imalo dvojbe, kopriva je martovska biljka koja, ako se bere i konzumira, vraća snagu ljudskom tijelu i obnavlja krv. Seljaci kažu da je kopriva brza i jaka u isto vrijeme, a onoga ko ju  jede jača, pošto je prva trava. Stoga se u Cazinskoj krajini, kao i u ostalom dijelu Bosne i Hercegovine, vjeruje da je dobro pripremiti zeljanicu, u koju su pomiješani listovi mlade žare, prije nego li se začuje prvi put glas kukavice a sve da bi se sačuvalo dobro zdravlje te godine. Također, prije oglašavanja kukavice potrebno je iz zemlje iskopati korijena bijelog omana, nasjeckati ga na male komadiće, potom nanizati na konac, i objesiti kao vjenčić na zid. On se tokom godine koristi za kađenje ljudi i domaće stoke protiv uroka, zla i bolesti.

Od drugih pogodnosti ne treba zaboraviti niti martovsku kišnicu, drevni lijek protiv mnogih bolesti. U narodu se vjeruje da je najbolja ona koja se sakupi u prvih devet dana marta no svakako ništa manje djelotvorna nije kišnica prikupljena i u ostatku tog mjeseca. Osim za lijek ova voda je dobro i za umivanje pošto, navodno, zateže lice te za  ljubavno bajanje.

Mart fatalistički određuje i samu godinu. Naime, folklorno vjerovanje kaže da ako u martu bude sušno vrijeme, april će biti pun kiše, kao i to da će martovska rosa donijeti kišu narednog mjeseca. Puše li, maj će biti lijep i sunčan. Grmi li u martu slijedi nam loša godina. Iako se u Rumuniji 25.mart naziva danom kukavice, od kojeg joj se, navodno, raspetlja jezik i počne kukati, smatra se da je vrlo dobar znak ukoliko se kukavica začuje u prvoj polovini marta. Tada je to znamenje plodne godine.

Kukavica, shvaćena kao inkarnacija mitskog pretka, ptica je sa naglašenim erotskim supstratom, koja među prvima najavljuje efektni dolazak proljeća. Na prvi zvuk njenog glasa mladići i djevojke imaju običaj da je pitaju: za koliko godina ću se vjenčati? Šutnja ptice izjednačava se s užurbanim brakom, a svaki zvuk kukanja računa se kao godina čekanja. Ako neko tu pticu prvi put u proljeće začuje sprijeda, kaže se da će cijelo ljeto dobro proći, ali ako mu ptica pjeva s leđa ili s lijeve strane, onda je nepovoljan znak onome ko je čuje.

Martovska ljepota ranog proljeća vrlo je varljiva i u njoj se krije mnogo pritajenog zla. Vjeruje se da dok on traje ljudi imaju ružne snove pošto se nemrtvi odnosno zli duhovi intenzivnije kreću po zemlji. Iz tog razloga vrlo je bitno zaštititi se, i na taj način odagnati noćne more od sebe, jer uspijete li u tome, imat ćete miran san tokom cijele godine. No, ne budete li te sreće onda očekujte da ćete često patiti od uznemirujućih snova.

Kako biste se zaštitili od navedenog prvog marta uzmite crvenu nit i na njoj svežite jedan čvor koji ćete nositi sa sobom do kraja mjeseca a potom je zavežite za neko procvjetalo stablo. Time ste od sebe udaljili svaku mogućnost da vam noćni odmor upropaste zli martovski duhovi. Isto tako, nemojte propustiti priliku da za vrijeme mladog Mjeseca očistite svoj dom od zla i protjerate bolesti. Tri puta metlom pometite po stanu ili kuću, završavajući svaki put na otvorenim ulaznim vratima govoreći: „Mart u kuću, zlo i bolesti napolje!“.

BABINE HUKE

Prema rumunjskoj predaji, prvi dan proljeća je dan babe Dokie, drevne boginje poljoprivrede, koja umire 1. marta, i ponovno se rađa kao mučenica 9. marta. Dokia podsjeća na veliku boginju Terra Mater i može se povezati s Dijanom i Junonom kod Rimljana te Herom i Artemidom kod Grka. Predaja o babi Dokiji govori nam o zloj starici  koja je imala pastorku koju je iznimno mrzila. U svojoj pokvarenosti jednog hladnog zimskog dana Dokia joj dala vrlo prljav kaput i naredila da ga opere u rijeci sve dok ne postane snježnobijele boje. Uplašena djevojka ju je bez riječi poslušala i otišla do hladne i smrznute vode. Dok ga je prala, kaput je postajala sve crnji i crnji. Promrzla od studeni i obuzeta očajem, djevojka je plakala sve dok se nije pojavio Martišor, mladić koji joj je ponudio čarobni crveni cvijet i savjetovao joj da se vrati kući. Kad je djevojka stigla kući, mokri kaput je postao bijel kao snijeg. Stara Dokia  nije mogla vjerovati svojim očima. Ugledavši neobično lijep cvijet, zadjeven u djevojčinoj kosi, pomisli da se proljeće vratilo i odmah krenu sa stadom ovaca u planinu. Penjući se uz brda, vrijeme je postajalo sve toplije, pa je Dokia bacala sa sebe tešku odjeću i deke koje je nosila. No, kad je stigla na vrh vrijeme se naglo pretvorilo u oluju i tada se pojavio Martišor: "Vidiš sada kako je loše ostati na hladnoći i mokar", narugao joj se  a onda dodao: "sada ćeš biti kažnjena jer si tjerala nevinu djevojku da ti pere kaput na zaleđenoj rijeci." Starica je ostala na planini, na jakom mrazu se smrznula i pretvorila u kamen. Od tada crvena i bijela simboliziraju borbu dobra i zla, zime i proljeća. Slična predaja postoji i u Bosni o zlobnoj Babi i njenim jarićima te kako se rugala martovskom vremenu i za kaznu smrznula u planini.

www.esmerovic.com

Moram pronaći žaru za zeljanicu ali jučer sam gledala napolju i još uvijek je nema na onim mjestima gdje inače svake godine raste.