Home
by LITHA – FESTIVAL VATRE I SVJETLOSTI
Litha je, kako svi mi zaljubljenici u drevne religije znamo, jedan od osam drevnih paganski praznika, poznat u kršćanstvu kao Ivanje, s kojim se od najstarijih vremena obilježavao solsticij. Kalendarski početak ljeta oduvijek je bio povod da se vatrom, simbolom nepobjedivog Sunca, proslavi svjetlosni vrhunac godine, u neobično lijepom poetskom trenutku kada je dan najduži a noć najkraća.
Sve je to, samo po sebi, vrlo magično te idealan prikaz kako se ljudsko biće u svim epohama svog postojanja suživljavalo sa prirodom i njenim silama. Zapravo, nekadašnji čovjek poznavao je i poštovao univerzalne zakone, te se trudio biti dio svega, a ne poput današnjih ljudi ponašao kao potpuni autsajder. Još nešto interesantno jeste i rasprostranjenost slavljenja Lithe kod većine evropskih naroda, često i pod drugim nazivima, a čije ritualne elemente i običaje nalazimo u današnjim opisima ovog ljetnjeg festivala.
Kelti su Lithu proslavljali noćnim krijesovima zapaljenim po brdima i plesom oko njih. Mnogi učesnici tada bi pokušavali preskočiti preko vatre za sreću i na simboličan način “dotaći” Sunce. Druge evropske tradicije uključivale su paljenje velikih vatrenih krugova i kotrljanje niz brdo u buradima za vodu. Kako je ljetnji solsticij najduži dan u godini u pojedinim tradicijama Litha se dovodi u direktnu vezu sa vječnom mitološkom bitkom između svijetla i tame. U ovom dvoboju, Hrastov kralj i Sveti Kralj (dva brata) bore se za prevlast. Tokom svakog solsticija, oni ratuju za moć, a tom prilikom ravnoteža u prirodi se mijenja. Kralj hrastova, koji predstavlja dnevnu svjetlost, vlada od zimskog solsticija (Yule) do Lithe. U to vrijeme dani se neprestano produžavaju. Međutim, za vrijeme Lithe, Sveti Kralj pobjeđuje u ovoj bitci, a kao rezultat tog poraza dani postaju polako tamniji i mračniji sve do Yulea.
Litha je posljednja proslava ove godine koja se usredotočuje na prirodu, njen rast, plodnost i prosperitet. Priroda dostiže svoj vrhunac. Nakon ovoga, sljedeći festival će biti Lughnasadh u avgustu. To je prvi festival žetve u kojem smo zahvalni na svemu što nam je priroda dala. Osvrnut ćemo se na plodnu sezonu i pripremiti se za tamnije dane koji dolaze.
Za moderne pagane, Litha je dan unutarnje snage i sjaja. Neki ljudi koriste posebnost ovog dana i noći da pronađu mirno mjesto i meditiraju o svjetlosnim i tamnim silama, zapravo o svojoj ljudskoj, dualističnoj naravi. Neki drugi su pak samo promatrači, posebno oni s djecom, koji praznik slave negdje vani, obično u prirodi uz roštilj i piće.
Veliki dio modernih pagana i poklonika Wicce izvode modificirani ognjeni ritual paleći malu vatru u nekoj vatrostalnoj posudi u svom stanu ili na balkonu. Uostalom, paganizam nikada nije patio od forme, nego je uvijek dozvoljavao maštovitost i improvizaciju.
Uoči ovog festivala ljudi bi ostajali budni cijelu noć, kako bi iskazali počast Suncu i njegovom dolasku na najduži dan u godini. Te noći biće zapaljene velike lomače da bi se dostojanstveno proslavila snaga vječnog Sola, predstavljena u plamenu i vrelini vatre.
Litha se takođe smatra pogodnim trenutkom za bavljenje ljubavnom magijom ili vjenčanjem. Simbolika najdužeg dana u godini svakako je aluzija na dugovječnost braka koji se sklopi na ljetni solsticij i možda izvrsna ideja za sve one neodlučne koji ne znaju odrediti datum za sudbonosno DA!. Isto tako, vještice vjeruju da se ove noći prave i bacaju najmoćnije vradžbine, koje su uz to vremenski i najotpornije.
U našoj balkanskoj tradiciji, koja nije toliko bogata poput one sa sjevera Evrope, ipak postoje sačuvani pojedini segmenti nekadašnjeg slavljenja te drevne svetkovine. Ne treba zaboraviti kako su Kelti u prošlosti bilo prisutni na našim prostorima te su se mješali sa ilirskim plemenima, usljed čega je dolazilo do asimiliranja magijskih i vjerskih vjerovanja u oba pravca.
Još uvijek postoji poneka stara nena ili djed koji znaju kazivati kako su nekada žene vještice na ovaj dan išle tokom noći “obirati” pšenicu sa nečijeg polja i prenositi je u svoje. To bi uglavnom činile kupeći rosu sa žita i kružeći oko nečijeg usjeva potpuno gole i sa stapom (drvena posuda) za mlijeko između nogu.
U ovoj noći, prema balkanskoj predaji, vrlo su aktivne vile koje ubiru razno sjemenje sa biljaka kako bi si njime produžile život. Posebno im je interesantno sjeme bijelog luka i bujadi. Ko ga uspije pronaći i obrati prije njih produžiće svoj život ili steći neprocjenjiv prirodni talisman za sreću. Također, oni koji čeznu za bogatstvom cijelu noć pogledavaju u svim smjerovima ne bi li na nekom proplanku ili u dolini ugledali bljesak vatrenog plamen. Naime, na onom mjestu gdje bi buknuo oganj leži, prema folklornoj predaji, zakopano blago.
Takva je noć Lithe, magična i nestvarna, prepuna zova prošlosti i tihe nade u svjetlu budućnost. Proslavimo je svi zajedno i tako odajmo počast svim našim precima ali i silama prirode.
Litha je, kako svi mi zaljubljenici u drevne religije znamo, jedan od osam drevnih paganski praznika, poznat u kršćanstvu kao Ivanje, s kojim se od najstarijih vremena obilježavao solsticij. Kalendarski početak ljeta oduvijek je bio povod da se vatrom, simbolom nepobjedivog Sunca, proslavi svjetlosni vrhunac godine, u neobično lijepom poetskom trenutku kada je dan najduži a noć najkraća.
Sve je to, samo po sebi, vrlo magično te idealan prikaz kako se ljudsko biće u svim epohama svog postojanja suživljavalo sa prirodom i njenim silama. Zapravo, nekadašnji čovjek poznavao je i poštovao univerzalne zakone, te se trudio biti dio svega, a ne poput današnjih ljudi ponašao kao potpuni autsajder. Još nešto interesantno jeste i rasprostranjenost slavljenja Lithe kod većine evropskih naroda, često i pod drugim nazivima, a čije ritualne elemente i običaje nalazimo u današnjim opisima ovog ljetnjeg festivala.
Kelti su Lithu proslavljali noćnim krijesovima zapaljenim po brdima i plesom oko njih. Mnogi učesnici tada bi pokušavali preskočiti preko vatre za sreću i na simboličan način “dotaći” Sunce. Druge evropske tradicije uključivale su paljenje velikih vatrenih krugova i kotrljanje niz brdo u buradima za vodu. Kako je ljetnji solsticij najduži dan u godini u pojedinim tradicijama Litha se dovodi u direktnu vezu sa vječnom mitološkom bitkom između svijetla i tame. U ovom dvoboju, Hrastov kralj i Sveti Kralj (dva brata) bore se za prevlast. Tokom svakog solsticija, oni ratuju za moć, a tom prilikom ravnoteža u prirodi se mijenja. Kralj hrastova, koji predstavlja dnevnu svjetlost, vlada od zimskog solsticija (Yule) do Lithe. U to vrijeme dani se neprestano produžavaju. Međutim, za vrijeme Lithe, Sveti Kralj pobjeđuje u ovoj bitci, a kao rezultat tog poraza dani postaju polako tamniji i mračniji sve do Yulea.
Litha je posljednja proslava ove godine koja se usredotočuje na prirodu, njen rast, plodnost i prosperitet. Priroda dostiže svoj vrhunac. Nakon ovoga, sljedeći festival će biti Lughnasadh u avgustu. To je prvi festival žetve u kojem smo zahvalni na svemu što nam je priroda dala. Osvrnut ćemo se na plodnu sezonu i pripremiti se za tamnije dane koji dolaze.
Za moderne pagane, Litha je dan unutarnje snage i sjaja. Neki ljudi koriste posebnost ovog dana i noći da pronađu mirno mjesto i meditiraju o svjetlosnim i tamnim silama, zapravo o svojoj ljudskoj, dualističnoj naravi. Neki drugi su pak samo promatrači, posebno oni s djecom, koji praznik slave negdje vani, obično u prirodi uz roštilj i piće.
Veliki dio modernih pagana i poklonika Wicce izvode modificirani ognjeni ritual paleći malu vatru u nekoj vatrostalnoj posudi u svom stanu ili na balkonu. Uostalom, paganizam nikada nije patio od forme, nego je uvijek dozvoljavao maštovitost i improvizaciju.
Uoči ovog festivala ljudi bi ostajali budni cijelu noć, kako bi iskazali počast Suncu i njegovom dolasku na najduži dan u godini. Te noći biće zapaljene velike lomače da bi se dostojanstveno proslavila snaga vječnog Sola, predstavljena u plamenu i vrelini vatre.
Litha se takođe smatra pogodnim trenutkom za bavljenje ljubavnom magijom ili vjenčanjem. Simbolika najdužeg dana u godini svakako je aluzija na dugovječnost braka koji se sklopi na ljetni solsticij i možda izvrsna ideja za sve one neodlučne koji ne znaju odrediti datum za sudbonosno DA!. Isto tako, vještice vjeruju da se ove noći prave i bacaju najmoćnije vradžbine, koje su uz to vremenski i najotpornije.
U našoj balkanskoj tradiciji, koja nije toliko bogata poput one sa sjevera Evrope, ipak postoje sačuvani pojedini segmenti nekadašnjeg slavljenja te drevne svetkovine. Ne treba zaboraviti kako su Kelti u prošlosti bilo prisutni na našim prostorima te su se mješali sa ilirskim plemenima, usljed čega je dolazilo do asimiliranja magijskih i vjerskih vjerovanja u oba pravca.
Još uvijek postoji poneka stara nena ili djed koji znaju kazivati kako su nekada žene vještice na ovaj dan išle tokom noći “obirati” pšenicu sa nečijeg polja i prenositi je u svoje. To bi uglavnom činile kupeći rosu sa žita i kružeći oko nečijeg usjeva potpuno gole i sa stapom (drvena posuda) za mlijeko između nogu.
U ovoj noći, prema balkanskoj predaji, vrlo su aktivne vile koje ubiru razno sjemenje sa biljaka kako bi si njime produžile život. Posebno im je interesantno sjeme bijelog luka i bujadi. Ko ga uspije pronaći i obrati prije njih produžiće svoj život ili steći neprocjenjiv prirodni talisman za sreću. Također, oni koji čeznu za bogatstvom cijelu noć pogledavaju u svim smjerovima ne bi li na nekom proplanku ili u dolini ugledali bljesak vatrenog plamen. Naime, na onom mjestu gdje bi buknuo oganj leži, prema folklornoj predaji, zakopano blago.
Takva je noć Lithe, magična i nestvarna, prepuna zova prošlosti i tihe nade u svjetlu budućnost. Proslavimo je svi zajedno i tako odajmo počast svim našim precima ali i silama prirode.
» Arapska magija - DA POLUDI OD LJUBAVI
» ĆAROBNO JURJEVO (23.APRIL)
» DAN KADA JE IRAN UNIŠTIO SVE MITOVE I LAŽI JADNOG I MALOG IZRAELA
» Vještičje tajne uspjeha, sreće i zaštite od zla
» GENOCIDE IN GAZA - THE EVENT THAT TURNED THE JEWS FROM VICTIMS INTO WAR CRIMINALS
» What Is Genocide?
» GENOCID U GAZI – DOGAĐAJ KOJI JE JEVREJE OD ŽRTVE PRETVORIO U RATNE ZLOČINCE
» Pouzdan test za otkrivanje da li ste pod uticajem magije