Magija vještičijeg praznika Mabona

Predzadnji u nizu od osam paganskih praznika u vječnom krugu godine naziva se Mabon kojim se od davnih vremena obilježava jesenji ekvinocij i svečanost berbe. Slavi se u noći sa 20-og na 21. septembar. Za pagane ovo je praznik Druge žetve, takozvane voćne berbe, i samim time on predstavlja, kao i prethodni festival,  veliku svečanost zahvalnosti. Naziv ovog praznika  dolazi od imena božanstva iz velške mitologije Mabona. On je Dijete Svjetlosti i sin Majke Boginje Zemlje po imenu Modron. Druidi su ga slavili kao svetkovinu Zelenog Čovjeka, odnosno gospodara šume, a nazivali su ga Mea'h Fo'mhair.

U krugu godine Ostara i Mabon tojest  proljetnji i jesenji  ekvinocij predstavljaju potpunu harmoniju pošto su dan i noć jednake dužine i u savršenoj ravnoteži – muško i žensko, tama i svjetlost, unutrašnje i vanjsko. No, ovo je i znak da smo na vrhu tranzicije i da tama pobjeđuje svjetlost. Ciklus prirodnog rasta je završio,  sunčeva snaga je opala, a od Mabona noći su sve duže a dani hladniji. Sokovi drveća vraćaju se u svoje korijenje, duboko pod zemlju, mjenjajući zeleno ljeto u vatrenu jesen u kojoj se isprepliću narančasta, crvena i zlatna boja. Ponovo se vraćamo u mrak iz kojeg smo i došli.

U obredima navedenoga praznika Boginja je prikazana kao Kraljica Žetve u čijoj se utrobi nalazi Bog začet darom čiste ljubavi u vremenu obilježavanja Lammasa. Dok Bog spava u majčinom stomaku, čekajući da bude ponovno rođen, u ceremonijalnom dijelu proslave ovoga praznika on je predstavljen kao Kukuruzni kralj ili Gospodar Žetve. Treba naglasiti kako je majčinski aspekt Boginje  najviše  izražen upravo u proslavi Mabona pošto se ona nakon toga sve više kreće prema aspektu Sunca.

Kako je berba zrna obavljenja za vrijeme prošlog festivala Lammasa, u ovom razdoblju uživa se u obilju voća i povrća. Vrijeme je da se zahvali Suncu na obilnoj žetvi koju nam je omogućio svojom toplinom. Vještičiji oltar je pun sezonskog voća, hrane od žitarica, kojima se zahvaljuje za obilan urod. Kuća se ukrašava klipovima kukuruza i komušinom što samo po sebi simbolizira doba žetve.

Pošto je Mabon svetkovina kada ljudi izražavaju empatiju i poštovanje dobro je uzeti pomalo od svega što je ubrano, i to najbolje primjerke voća, povrća i žitarice i u znak zahvalnosti vratiti ih Boginji Majki. Kad vršite obred, zahvalite se na četiri strane svijeta kako bi vam svi aspekti života bili pokriveni. Zahvaljujući se prema sjeveru pokrivate aspekt doma, financija i fizičkog zdravlja, istok drži područje znanja i darovitosti, jug je područje karijere i hobija, a zapad odnosa među ljudima. Središnji dio u kojemu obavljate ritual i u kojemu i sami stojite predstavlja duhovnu prosvjećenost i primanje poruka od prirode i Boginje.



Također, prinesite na žrtvu i zahvalnost zemlji bilje, vino (neki Mabon nazivaju i vinskim festivalom), jabukovaču ili pognojite zemlju. Spremite se za mirovanje u zimskom periodu, završite sve poslove koje ste do tada ostavljali za kasnije kako biste se za vrijeme zime mogli odmarati. Dakle, Mabon je praznik i vrijeme odmora nakon žetve. Što se tiče životnog puta, to je trenutak ubiranja onoga što smo u proteklom periodu posijali, vrijeme da se prisjetimo svojih nada i planova za vrijeme Imbolca i Ostare, i razmislimo o tome kako su se one realizirale. Čas je da se završe projekti, da se pročistimo i oslobodimo svega onoga nepotrebnog, kako bi tokom zime mogli nesmetano uživati u dubokom miru i kontemplaciji. To je također i period kada skupljamo sjeme novih ideja i planova, pohranjući ih u mraku sve do pojave Sunca.


Rog izobilja

Kada pagani i vještice idu sjesti za mabonski stol oblače svoju najljepšu odjeću, uživaju u najboljoj hrani i piću. Bilje i plodovi  koji se tom prilikom polažu u bukete ili stavljaju na praznični stol su žir, smola s drveta benzojevca, paprat, žitarice, razne biljke poput  kozja krv, mirha, božja krunica, ruža, žalfija i duhan. Za vrijeme obreda običaj je jesti jabuke, lješnjake, razne vrste hljeba, krompir, mrkvu i luk, te jela u kojima ima ovog voća i povrća. Spaljuju se mirisi mirte, žalfije i benzojevca.

Cornucopia ili rog izobilja autentičan je simbol Mabona. To je drevni znak bogastva kojeg donosi žetva i čiji androginski oblik ima  mušku tojest falusnu  te žensku odnosno šuplju, receptivnu formu. Pored toga plod jabuke je još jedan reprezantativni simbol svečanosti velike zahvalnosti. Ona se obavezno jede tokom proslave praznika i to ne bez razloga. Naime, jabuka je vrlo značajna u mnogim duhovnim tradicijama. Označava simbol života i besmrtnosti, koristi se za liječenje, regeneraciju i obnovu. Povezana je sa životom, mladošću i ljepotom. U bošnjačkoj tradiciji za plod jabuke se vjeruje da je simbol same duše i predstavlja najsličniji oblik u kakvom se ona nalazi u ljudskom tijelu.

Istražujući bosansku mitologiju i magijske rituale uspio sam doznati od stravarke Mevlide o segmentima jednog izuzetno interesantnog rituala ozdravljenja kojeg je ona vršila samo u sjeni stabla jabuke. Ritual liječenja se uvijek izvodio poslijepodne i za vrijeme sunčanog dana kako bi se sjenka jabuke postepeno izduživala ili kako je ona to objašnjavala „rasla“. Dok se sjenka jabuke izdužavala Mevlida bi ponavljala samo njoj poznate molitve i basme, obilazeći u smjeru sunčeva kretanja oko bolesnika i umivajući ga naučenom vodom. Na kraju rituala bolesnik se oslobađao straha, uroka, bolesti ili zlih duhova i odlazio kući potpuno zdrav.

Za Pagane, jabuka sadrži mističnu, svetu tajnu. Naime, ako se jabuka presiječe nožem po sredini pojaviće se oblik pentagrama kojeg simbolizira njeno sjeme. To je najpoznatiji simbol paganizma.  Pet vrhova petokrake zvijezde  predstavljaju elemente zemlje, zraka, vode, vatre  koji su ujedinjeni sa samim Duhom na vrhu petog kraka. Kružnica oko pentagrama simbolizira vječni krug života, prirode i cjeline. U ritualnoj magiji pentagram odgovara elementu zemlje. Smatra se zaštitom od svakog zla, kako za pojedinca tako i za kuću, nosi se kao hamajlija ili drži iznad ulaznih vrata.




Hrana: kukuruzni kolači, jela od pšenice, hljeb i pogačice, orasi, povrće i jabuke, mrkva, luk, krompir i paradajz.

Tamjan: mirta i kadulja

Svijeće: smeđa, zelena, narančasta i žuta.

Kristali: karnelian, lapis, lazuli, safir, žuti ahat.

poštovani admine ne znam da li se vi bavite vještičarstvom ali vaše znanje i vaši prelijepo napisani tekstovi o vještičarstvu su veliki plus za mene i sve one koji se interesuju za drevnu religiju prirode.
Moja je želja da se jednom u budućnosti stvore uslovi da se svi mi koji njegujemo staru religiju nađemo na istom mjestu, podružimo i razmjenimo iskustva i literaturu. Iskreno se tome nadam a do tada vam upućujem vještičiji pozdrav i blagoslov BLESSED BE!

To je jako dobra zamisao i ja sam za nju

Ako može još koji post o prazniku koji nam dolazi ovoga mjeseca?
Bilo bi dobro navesti rituale koje možemo samostalno izvoditi kod kuće.