Da biste vidjeli cio sadržaj foruma postanite član - registrujte se! If you would like to view all contents in forum - click to Register


    Ostara - proljetnji ekvinocij

    Share
    avatar
    Admin
    Admin

    Broj komentara : 1133
    Join date : 2015-06-30

    Ostara - proljetnji ekvinocij

    Komentar by Admin on Mon Mar 05, 2018 9:34 pm

    Ostara ili dan kada  uskrsne priroda

    Ostara je četvrti po redu praznik u velikom paganskom krugu godine koji obilježava dolazak proljeća i sam ekvinocij. Datum se određuje prema astronomskom računanju pa se Ostara nekada obilježava dan ili dva prije 21.marta. Naime, tome kumuje ravnodnevnica ili ekvinocij, kako se već naziva tačka na nebeskoj sferi, gdje ekliptika presijeca nebeski ekvator. Pošto ga ekliptika dijeli u dvije tačke, postoje dva ekvinocija; prvi je proljetnji 21.marta a drugi jesenji 23.septembra, koji se naziva festival Mabon.

    Ostara je prastara svečanost vatre i plodnosti kojom se proslavlja povratak  Sunca odnosno Boga i buđenje plodnosti Zemlje tojest  same Boginje. Drevne predaje kazuju kako ona više nije djevojčica, nego se preobrazila  u prelijepu djevojku i spremna je na udvaranje Boga. Ostara je prije svega božanstvo proljeća, ona donosi novi život na zemlju poharanu snijegom i ledom, i pod njenim blagoslovom rađa se plodnost a drveće i biljke dobijaju pupoljke. Vjerovatno zbog toga neki su je skloni nadahnuto nazivati Boginjom Sunca u usponu  ili Božanskom Zorom, pošto sa njenom dolaskom priroda doživljava punu preobrazbu a toplota u ekspanziji obuzima zemlju, kako bi podstakla sjeme da proklija.

    Zanimljivo je kazati kako naziv Uskrs na engleskom jeziku potiče direktno od imena saksonske boginje Eastre ili Ostare, koja se kroz predaje sjevernih naroda Evrope nazivala „boginja proljeća i jaja“. U njenom imenu se pojavljuje korijen ost ili istok, pravac svijeta koji se u drevnim religijama prirode tradicionalno oduvijek pripisivao  proljeću. Stoga se Ostara u davna vremena smatrala boginjom uskrsnuća prirode nakon dugog zimskog sna.

    Dolaskom kršćanstva u Evropu narod se nije htio odreći starih bogova i običaja pa su se oni vješto transformirali i prekrili kršćanskim plaštom, zadržavajući pri tome i dalje svoj originalni paganski smisao. Upravo iz tog razloga u proslavi Uskrsa pronalazimo mnoštvo paganskih elemenata poput Uskršnjeg zeca ili farbanja jaja, koji su, kako svi znamo, zaštitni znaci tog kršćanskog blagdana.

    Najpoznatiji primjer ove prilagodbe desio se u Njemačkoj početkom devetog vijeka, kada su misionari nove religije shvatili da se narod nipošto ne želi odreći svojih starih festivala obilježavanja kruga godine, te su bili prisiljeni da priznaju većinu foklornih obreda i vjerovanja. Kako bi se udovoljilo narodu ovi festivali i svečanosti  su se usaglasili sa kršćanstvom, da bi u novoj verziji bili proglašeni religijskim praznicima, a sami svećenici preuzimaju  vodstvo u njihovom slavljenju. Zbog toga je današnje kršćanstvo, najkraće rečeno,  zapravo modernizovani evropski paganizam kroz koji Boginja u obličju Djevice Marije rađa boga Sunca tojest Isusa. Jedina razlika je nastala u fokusa sa matrijarhata na patrijarhat odnosno sa ženskog na muško načelo kao simbol superiornosti. Zanimljivo je još istaći kako se u staroj kršćanskoj crkvi Ostara ili Uskrs proslavljao osam dana ali je u 11. vijeku smanjen na tri dana te kasnije sveden na samo dva dana.



    Obećanje Boginje


    Prema paganskoj predaji Boginja se svaki put na kraju ciklusa plodnosti obeća vratiti naredne godine pa se stoga riječ obećanje od davnina vezuje za nju tojest Ostaru. Iako Boginja tokom zime spava  u svom čarobnom snu, ona niti tada ne napušta u potpunosti ljude, već u vrijeme obilježavanja Imbolca šalje im znakove da se polako budi, dajući im tako nadu i veselje u skori dolazak toplijih dana. I onda, oko 21.marta, Boginja ispunjava ono što je obećala na odlasku – pojavljuje se u svoj svojoj raskoši i ljepoti. Obnavljanje života ili uskrsnuće je ono što je tada prikazuje u punoj snazi i moći. Njen dolazak predstavlja aktivaciju energije fertilnosti, koja jednom probuđena u životinjama i biljkama nezaustavljivo buja i širi se.  Količina svjetlosti i tame sada je savršeno izbalansirana. Mladi Bog je u naponu snage, a Boginja je u svom aspektu Djeve i prikazuje se s košarom punom jaja. Nju prati zec, koji je simbol mladoga Boga. Njih dvoje, kao božanski par, slave tajno vjenčanje i konzumaciju braka, pri čemu Boginja  začinje i postaje Velika Majka.

    Za sljedbenike drevne religije ovo je period nabijen magijskim potencijalima, koji doslovno pršte na sve strane, pa je idealno vrijeme za izradu novih čarolija, trenutak kada se mogu posaditi mlade biljke u svoj magični vrt, obnoviti ili napraviti ritualni prostor u vrtu okružen biljem i prirodom. Boje se jaja i stavljaju na oltar kao talismani. Ovo je također trenutak  za magiju kojom ćemo ukloniti sve nepravilnosti  iz naših života. Slavi se novi život i rast, a najbitnija boja je zelena, jer ona predstavlja boju biljaka koje niču. Kuća se ukrašava proljetnim cvijećem i biljnim izdancima. Nosi se odjeća zelene boje.

    Ako se spremate na neki novi projekt, ovo je najbolje vrijeme za to. Na ovaj dan jede se hrana spravljena od zelenog bilja, mliječni proizvodi, dobro je grickati sjemenke, poput bundevinih koštica ili suncokretovih sjemenki. Od bilja se za ovaj dan vežu narcisi, ljubičice, irisi, borovnica, božur, te sve drugo proljetno cvijeće. Na obredima se pale jaki mirisi poput ruže, jasmina i jagoda, a jaspis je kamen koji je dobro koristiti za vrijeme obreda. U ovo je doba  svima se preporučuje  duga  šetnja šumom da bi se osjetile promjene u prirodi, ali i kako bi se povezali  sa nastalim promjenama i buđenjem života u Boginji.

    Prilikom grupnih okupljanja i proslave Ostare onaj koji vodi obred govori svečano i sa glasom punim ponosa slijedeće: „Okupili smo se kako bi obilježili festival Ostare, proslavili dolazak proljeća i obnavljanje života. Ponovo rođeni bog Sunce pojavljuje se kao veliki junak i i Majka Zemlja ga pozdravlja. Povratak Sunca zagrijava zemlju i donosi blagoslov života koji se širi svuda oko nas, po lišću i granama, po travi u poljima, svuda po rijekama i jezerima, brdima i planinama. ..“ Proslava traje sve do dugo u noć, uz živu muziku i ples oko zapaljenih vatri, koje gore u tami u čast Boga i Boginje, slaveći još jedno ispunjeno obećanje i početak novog kruga života.



      Danas je Wed Nov 14, 2018 11:04 pm