Da biste vidjeli cio sadržaj foruma postanite član - registrujte se! If you would like to view all contents in forum - click to Register


    Yule ili proslava zimskog solsticija

    Share
    avatar
    Admin
    Admin

    Broj komentara : 1115
    Join date : 2015-06-30

    Yule ili proslava zimskog solsticija

    Komentar by Admin on Sun Aug 23, 2015 7:17 am

    Yule ili drugim imenom Suturnalia, slavi se u vrijeme kada je dan najkraći, a noć najduža. Međutim to nije uvijek 21. decembra, pošto ovisi o položaju Sunca, tako da varira od 19-og do 23. Iako je ovo hladno doba, ono je i sretno razdoblje jer se Kolo godine okreće prema sunčevoj toplini pa je stoga Yule, kao festival svjetlosti, također vrijeme i kada se primiče kraju naša gregorijanska godina.



    U ovom svetom periodu Boginja u liku Velike Majke donosi na svijet Boga, Dijete Obećanja ili Dijete Sunca, koje se rađa svaki put na početku zimskog solsticija tojest kada Sunce počinje da dobija snagu a dani postepeno postaju sve duži. To je i pravi smisao obilježavanja Yule od drevnih paganskih vremena kada se slavio novorođeni solarni Bog, koji Zemlji donosi svjetlost i toplinu, te Boginja Majka odnosno Trostruka Boginja prikazana u svim svojim fazama. Zbog svega toga Yule je vrijeme slavljenja familije, doba mira i ljubavi te pozitivne energije. Kuća se ukrasi zelenilom, pokloni se daju članovima porodice, i kiti se drveće.



    Sigurno u navedenom zapažate veliku sličnost s katoličkim slavljenjem Božića, što je zapravo nemoguće ne primjetiti. Naime, kada su Rimljani okupirali Veliku Britaniju, isprva su zabranjivani pojedini keltski obredi, no kako se narod nije htio pokoriti, Crkva je u strahu od pobune donijela naredbu da se paganska slavlja pretvore u katoličke praznike. Tako je proljetni festival plodnosti Eostre postao Uskrs, zimski solsticij Yule postao je Božić, Samhain je postao Dan Svih Svetih i tako dalje. Time je paganizam nastavio i dalje egzistirati među svim evropskim narodima pod plaštom kršćanstva. Promjenili su se samo nazivi ali ne i obredi. Pošto je koncept ostao isti može se bez imalo ustručavanja konstatirati kako slavljenjem Božića i Nove godine mi zapravo u današnje vrijeme i dalje proslavljamo Yulu. Ljudi se raduju i vesele, poklanjaju darove, baš kako su to u isto vrijeme nekada činili naši drevni paganski predaci.

    No, vratimo se nastavku opisivanja svega onoga što ovaj stari festival čini tako posebnim. Običaji su vrlo šaroliki i u njima djeca imaju istaknutu ulogu. Naime, dok odrasli u čast Yule u poljima pale vatre djeca obilaze kuće i dobivaju na dar jabuke u koje se zabadaju češnjevi bijeloga luka, pri čemu jabuke simboliziraju Sunce, svjetlost i život. U njihove košare se još stavljaju i grančice zimzelena kao i stabljike pšenice, te sve posipa brašnom koje je simbol postignutih uspjeha.

    U svim domovima se u toj noći u pećima spaljivala posebna yulska cjepanica, obično od jasena, koja mora doći sa zemlje vlasnika kuće ili je familija treba primiti na poklon, pošto nikako nije smjela biti kupljena. Ukrašavala se zelenim grančicama (najbolje borovim) koje se u to doba godine mogu pronaći, polijeva jabukovačom ili pivom, te posipala brašnom. Potpaljivala se komadićem prošlogodišnje cjepanice koja je za tu svrhu sačuvana. Cjepanica treba gorjeti cijelu noć, a nakon toga tinjati sljedećih 12 dana prije nego se ugasi. Tim obredom su naši preci od davnina slavili ovaj praznik svjetlosti.

    S obzirom da danas rijetko ko ima otvoreno ognjište, ušla je u praksu drugačija primjena cjepanice, odnosno komad drva se koristi kao svojevrstan svijećnjak. U hrastovini ili drvu bora izbuše se tri rupe u koje se stavi kombinacija svijeća različitih boja, zeleno-zlatno-crna, crveno-zeleno-bijela i bijelo-crveno-crna, te se ukrašavaju zelenilom, trakama, bijelim lukom i posipaju brašnom.



    Iznad vrata se vješa božikovina i imela, a na stol se stavlja košara s voćem u koje se zabadaju češnji luka. Bilje koje predstavlja ovo doba godine je hrast, imela, sve zimzeleno bilje, osobito bor, kadulja, cedar, lovor i božikovina. Jede se hrana i kolači u kojima ima puno jabukovače, također pečene jabuke i drugo voće, lješnjaci, orasi, svinjetina i puretina, pije se čaj od đumbira, kuhana jabukovača, punč, odnosno jaka, začinjena i slatka hrana.


    Rituali Yule

    Moderni pagani i vještice za tu prigodu svoj oltar ukrašavaju imelom i božikovinom. Postavljaju se suhe grančice od hrastovog korijenja ali ne pale se. Prostorija u kojoj se radi ritual mora biti tamna, no najbolje je rituale raditi u prirodu, u šumi ili na kakvom proplanku. Bez obzira izvodi li se ritual za sabat ili ne, i bez obzira o kojem se sabatu radi, uobičajeno je da uvijek oltar i prostor u kojem se on izvodi uredi u skladu sa svojim elementom. Prisutni se okupljaju u krug. Svi zajedno meditiraju, povezujući dah. Dozvoljena je improvizacija. Pjevaju se pjesme u čast Boginje i Boga, te im se na kraju stihova zahvaljuje. Naglasak se stavlja na usaglašavanje sa ritmom prirode, sjedinjenje sa njom.

    Nakon ceremonijalnog dijela vrijeme je za magiju. U čarolijama se koriste mirisi bora, cedra i cimeta, a boje koje su najviše prisutne su zelena, crvena i bijela, a uz njih i zlatna, narančasta, žuta i srebrna. Stoga je i kamenje ovog praznika u Kolu godine te boje pa se rubini, heliotropi, smaragdi, graniti i dijamanti najčešće koriste.

    Tokom slavljenja Yule vještice bacaju čarolije mira, harmonije i sreće, te ljubavne čarke. Pri ljubavnim vradžbinama izbjegavaju se one koje krše vještičji kodeks. Opšte je poznato da je zabranjeno magijom uticati na bilo čiju volju. Dakle, vještice ljubavne čarolije koriste ne kako bi pridobile nečiju ljubav ili slično, nego kako bi se skupa sa voljenom osobom približili Majci Prirodi. To može biti primjerice ritual plodnosti, ili jednostavne meditacije kojima ćete se povezati međusobno i sa Prirodom.



    Tradicionalna vještičja jela: pečena purica, orasi, vino.
    Mirisi: tamjan, bayberry, cedrovina, bor i ružmarin
    Svijeće: zlatna, crvena, zelena i bijela
    Kristal: rubin

      Danas je Tue Sep 25, 2018 8:50 am