Vještičarstvo - WICCA - paganizam - šamanizam

Da biste vidjeli cio sadržaj foruma postanite član - registrujte se! If you would like to view all contents in forum - click to Register

Latest topics

» Profile of characters from the Bosnian horoscope
Today at 8:13 am by Admin

» Velika Majka i božanski zmaj Sap
Mon Nov 20, 2017 8:37 am by Admin

» Circle of destiny: Universal Mother and Sep
Sat Nov 18, 2017 8:27 am by Admin

» Sazivanje daire ili kako se prizivaju džini
Fri Nov 17, 2017 8:49 am by Satanijel

» Profil znakova bosanskog horoskopa
Thu Nov 16, 2017 9:31 am by Admin

» Tajne bosanskih stravarki - kako otkriti i protjerati zlo
Mon Nov 13, 2017 9:06 am by Admin

» Bošnjačke basme i bajalice
Sat Nov 04, 2017 5:29 am by Trita

» Bugarska ljubavna magija
Wed Oct 18, 2017 8:48 am by Admin

» Magijski napadi
Mon Oct 16, 2017 9:38 am by Aradia

Statistics

Our users have posted a total of 2604 messages in 483 subjects

We have 87 registered users

The newest registered user is majki


    Drevna perzijska religija

    Share
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:10 am

    Zaratustra - Otac monoteizma


    Zaratustra je bio drevni perzijski filozof i prorok, osnivač mazdaizma, kulta mudrosti, i središnja figura potonje religije, zoroastrizma. Smatra se da je živio oko 1200. godine prije Krista.
    Jezgra njegovog učenja se može sažeti u sljedećoj izreci: Humata, Hukhta, Huvarshta (Dobre misli, dobre riječi, dobra djela). Prema Zaratustri, osnovu naše zemaljske egzistencije predstavlja kozmička borba između Istine (pahlavi: Ahlāyīh) i Laži (pahlavi: Druz), koja se često predstavlja kao borba između dobra i zla, ili svjetlosti i tame, u zapadnoj paradigmi. U kasnijem zoroastrizmu, suprotstavljene sile u ovoj borbi se nazivaju Ahura Mazda (Bog) i Ahriman (Vrag).
    Oxfordski rječnik ga postavlja na prvo mjesto kronologije filozofa, kao osnivača filozofskog sustava mazda-jasna (avestanski: mazda – mudrost, jasna – obožavanje). Pretpostavlja se da su sljedbenici Zaratustre, poštovatelji mudrosti, prenosili znanje perzijskim Grcima, koji su kasnije upotrjebljavali sličan pojam, filozofija.
    Često se govori da je živio oko 600. p.n.e., ali jezik kojim se služio je upućivao mnoge znanstvenike na pretpostavku da je živio oko 1500. p.n.e., što bi ga učinilo prvim velikim prorokom svjetskih religija. Babilonski povjesničar Beros (umro 320. p.n.e.) je smjestio njegov život 2000 godina p.n.e. dok je u jednoj verziji prevoda Diogena Laertija taj život primaknut na šest stoljeća prije Kserksovog pohoda, tj. oko 1082. p.n.e. a po jednom muslimanskom predanju Zaratustra je bio suvremenik Mojsijev (1400. pne. - 1300. pne.). Danas se kao kompromis uglavnom prihvaća period oko 1200. - 1100. godine pre n.e.
    Po predanju, Zaratustrino rodno mjesto bilo je Rae, na sjeveru Perzije. Odatle je putovao kroz različite dijelove Perzije, da bi se konačno naselio u gradu Balk, propovijedajući Mazdajasnu pod zaštitom legendarnoga kralja Vištaspa. Tamo je živio isposničkim životom do dobi od 77 godina.

    Kao dijete, Zaratustra je pomno odlazio na tečajeve mazdaističkog bogoslužja i u početku su svećenici bili zadivljeni njegovim sjajnim napredovanjem. Još od kako je bio sasvim mali ni njegovi roditelji nisu razumjeli zašto je odbijao svako meso i zadovoljavao se žitaricama, voćem i povrćem.
    Stalno meditirajući na planinskom putu, prorok se jasno sjećao svojih prvih mladenačkih ekstaza. Bili su to tako fantastični i osobni doživljaji konačne stvarnosti da se Zaratustra dva-tri puta povjerio onima koji su mu bili bliski, a ovi su povjerovali da je bolestan ili lud. Mobed zadužen za njegovo poučavanje smatrao je za svetogrđe svako pravo na ekstazu, osim ekstaza nastalih usljed ljevanica boga-biljke Haome. Uspomena na ova mladenačka Zaratustrina ushićenja, biti će dakle tim više prisutna, što su ta ushićenja ubuduće ostajala njegova tajna. Svaki put najprije je osjećao neku vrstu prijatnog zatajivanja svijesti, za čim je slijedio osjećaj vrtoglavog padanja kroz vrijeme. Padajući u dubine čudesno daleke prošlosti, činilo mu se da mu se na neki sasvim nov način rastapa cijelo biće, da se širi sve dok ne obujmi ne samo svemir, nego i druge svemire koji se odvijaju u drugim vremensko-prostornim sferama. Tako je sudjelovao u nekoj vrsti dvojakog unutrašnjeg kretanja, više kvalitativnog nego kronološkog, uz sudjelovanje ogromnog poleta prema jednom postanku tako obuhvatnom, da mu se činilo da usporedo obuhvaća i vrvljenje drugih kozmičkih postanaka. Potom je dolazio sebi.

    Kada bi došao svijesti, njegovom duhu se nametala vizija kako nadlijeće čovječanstvo zahvaljujući duhovnim silama koje će kasnije nazvati "anđelima", od kojih svaka odgovara jednoj oblasti kraljevstva Ahura Mazde. Njih će Zaratustra definirati u sedam izraza Boga, od kojih je prvi Mudrost (Mazda); drugi je Dobra Misao, Vohu Manah; treći Aša Vašista, Pravični poredak; četvrti Khšatra, Božje Kraljevstvo; peti, Armaiti, Pobožnost; šesti Haurvatat, Zdravlje; i na kraju sedmi Ameretat, Besmrtnost. Ovo su Zaratustrine božanske vrline kojima se Bog može opaziti u izrazima u svijetu.
    Prije njegovog prevrednovanja, Aša je bio ognjeni atribut Varune, Khšatra je vladao metalima, što je bila zamjena za ratničku funkciju Indre, Armaiti je, sa Sarasvati, bila riječna božica hraniteljica zemlje, dok su Haurvatat i Ameretat malo-pomalo stjecali prednost nad indo-iranskim bogovima blizancima Nasatijama, koji su vladali vodama i biljkama i za koje se, u suhoj i neplodnoj prirodnoj sredini tih krajeva, smatralo da odagnavaju bolest i smrt. Tako je mazdaizam nastavio da se služi božanstvima čija je imena Zaratustra preuzeo da bi označio velike apstraktne bitnosti svog sustava.

    Predanja se ne slažu u tome koliko je godina Zaratustra, povukavši se od svijeta, proboravio na planini. Uglavnom, poslije nekoliko godina, Zaratustra je odlučio da se obrati kaviju koji je u tom kraju bio najčuveniji po mudrosti. Zato se obratio Vištaspu, kog je izgleda, dobro poznavao i koji je morao vladati u Baktriji, nedaleko od oblasti Samarkanda, gdje je prorok živio prije bjekstva. Da bi stigao do čestitog vladara on je zatražio posredovanje Frašaoštre, čijom se kćeri i oženio. Frašaoštra je bio prvi pobornik Zaratustrin i uspio je uvjeriti vladara da primi i podrži proroka. Po zoroastrijskom predanju, prorok je uspio uvjeriti kavija da mu pruži podršku tako što je na njegovom dvoru izveo nekoliko čuda. Također je na kavijevom dvoru Zaratustra izgleda obrazovao jednu grupu učenika koje je nazvao "siromasima", koji su živjeli smjerno i svuda išli u četama propovijedajući Zaratustrino učenje. Izgleda da su Zaratustrini učenici kružili naoružani, ili se bar takav zaključak izvodi iz Aveste. Mora se naglasiti da ovo nije nikakav agresivni aspekt zoroastrijskog učenja, već samo jedan logičan postupak za to vrijeme, u ambijentu opće opasnosti tadašnjeg društva.

    Zaratustra je učio da je Bog isključivi Dobar Stvoritelj svih stvari, Sunca, Mjeseca i zvijezda, duhovnog i materijalnog svijeta, čoveka i zvijeri. Mudri gospodin (Ahuramazda) je dobrostivi vladar, prijatelj ne samo Zaratustre, već i svih ljudi. On ni na koji način nije odgovoran za zlo na svijetu, zlo dolazi od razornog duha (Angra Mainyu), čija je narav divlja i razorna. On je stvorio demone, on vlada paklom i od početka se suprostavlja Bogu. U Zaratustrinoj religiji svijet je bojno polje na kojem se bore sile dobra i zla.
    Bog je stvorio svijet i čovjeka da mu pomognu u toj borbi. Svi muškarci i žene, (u Zaratustrinoj religiji oba spola imaju iste dužnosti) imaju osobnu odgovornost da izaberu između dobra i zla. Ljudima će biti suđeno na drugom svijetu na osnovu njihove slobodne volje u odabiranju. Otkrivajući etičku svrhu koja se krije iza stvaranja, Zaratustra objavljuje: "jer za čovjeka čiji je život pravičan, nema smrti...ona je samo za nevaljalce". Oni čije dobre misli, riječi i djela nadjačaju zlo, idu u nebo bez obzira na njihov društveni položaj. Oni čije zle misli, riječi i djela nadjačaju dobro, idu u pakao, opet bez obzira na njihiv društveni položaj. Ta je moralna demokracija vrijeđala svećenike i vladare koji su raj smatrali svojim isključivim pravom.
    Bog je stvorio i božanska bića, među kojima su najistaknutije Besmrtne vrline (Amaša spanta), sinovi i kćeri boga. Postoji značajna apstraktna dimenzija njihove prirode, što nam pokazuju i njihova imena: Dobra misao (Vohu-mano), Pravednost (Aša), Pobožnost (Armaiti), Vlast (Kšatra), Cjelovitost i Besmrtnost (Harvatat i Amurtat). One nisu samo božanska bića, već su i uzori kojima bi svi kreposni ljudi trebalo da teže. Vjerovalo se da svaka od besmrtnih vrlina štiti i da je prikazana jednom od šest dela koja zajedno čine dobro delo Boga: stoka, vatra, zemlja, metal, voda i biljke. U važnim obredima prisutan je predstavnik svakog pojedinog božjeg djela a time i besmrtne vrline, tako da su simbolički prikazani i zemaljski i nebeski svijet. Sedmo je djelo sam čovjek, predstavnik Boga, a prisutan je u obredu u osobi svećenika.
    Sin Spitama, veoma rano osjetljiv za bol životinja, koji je vrlo brzo dotjerao dotle da ne razdvaja duboke uzroke podrijetla svake patnje, htio je da bude zaštitnik životinja i užasavao se zbog divljaštva većine ljudskih bića prema njima. Ustajući protiv zla koje čovjek dodaje stvaranju svojim nerazumnim djelima spram životinja, on proglašava: "Mazda proklinje one koji drage volje kolju životinje i one koji više vole srebro od pravičnosti, koji teže vlasti da bi činili zlo..." U nekoliko oštrih rečenica saopćava prorok svojim učenicima što očekuje od čovjeka svjetlosti. "Najbolje od svih dobrih djela, veli on, jest, spram neba, obožavati Gospoda, a spram zemlje, dobro postupati sa stokom... Pobožni čovjek je zdrav; umom, riječima, djelom, savješću, on uvećava pravdu..." Zaratustra je okupljao sve ljude koji su se prepoznavali kao sinovi Boga, ne po naduvanoj uobraženosti nego po volji da na ovome svijetu, za svog života, otjelove malo božanske svjetlosti, i to sa svojim dobrim mislima, dobrim riječima i dobrim djelima, jedinoj disciplini koja može da doprinese istinskom preobražaju svijeta.
    Zaratustra je učio da je svijet u biti dobar, ali je sada pokvaren napadima zla. Očekivao je dan kada će borba protiv zla dostići svoj vrhunac, kada će dobro pobjediti a svijet se vratiti u stanje savršenstva, koje mu je Stvoritelj darovao.

    Zaratustra je po obiteljskom podrijetlu pripadao svećeničkoj kasti, prema trojnoj podjeli indo-iranskog društva. Njegove ideje vrlo rano nisu mogle da se uklope u običaje mazdaističkog svećenstva. Kao i toliki drugi, kasnije, koji su smatrani bezbožnicima zato što je njihova moralnost ustala protiv postojeće religije, tako je i ovaj mladi mistik zanesen etikom govorio jezikom suviše oplemenjenim da bi ga materijalistički nastrojeni svećenici mogli razumjeti. Zaratustra je izveo korjenitu revoluciju religijskog mišljenja, a slovom arijevskog politeizma poslužio se samo kao orijentirom u apstraktnoj oblasti kojom vodi vjernika. Ali, u tom trenu Reformator je mogao izgledati samo kao kvarilac veselja. Njegova dematerijalizacija religije, koja je zbrisala tradicionalne obrede u korist jednog jedinog pitanja više savjesti, mogla je biti shvaćena samo kao prevratništvo.
    Svojim propovijedima Zaratustra se pojavio kao strastveni protivnik tradicionalne arijevske religije. Uprkos strahovite suše koja je harala, mazdaistički i Mitrini svećenici su odbili da smanje svoja zahtjevna prinošenja žrtvi, te su podsticali kavije da od seljaka oduzimaju ono malo goveda koja su im bila preostala. Propovijedajući zaštitu goveda, od velikog vola do male teladi, prorok je branio prava stočara i seljaka, koji su bili neprestana žrtva pljački. Zaratustra je upućivao žestoke pogrde svim demonskim ljudima (daevama), uslijed čijih uništavanja kanala za navodnjavanje i usjeva polja ostaju neobrađena. Optužuje kavije i karapane zbog toga što varaju narod i navode ga na krivi put vjerovanja u uzaludne umilostivljujuće žrtve. Zaratustra predviđa kaznu koju ovi prijatelji laži navlače na sebe: "Prinositeljima žrtava koji se ne pokoravaju pravilima stočarstva, zbog patnje koje nanose volu, otkrij, o Mazda, kaznu koja će ih dokrajčiti, zbog njihovih djela i njihovih odluka u boravištu Zla!... Pošto se ne preobraćuju, gluhi i slijepi biti će uništeni, a također i oni koji, imajući punu vlast, nikako ne daju život..."(Jasna 32.15).
    Svećenici su navaljivali na jednog lokalnog vladara, kavija Akhtiju, da baci Zaratustru u zatvor, a pošto to nisu uspjeli, najurili su ga iz zemlje.

    Bez podrške, bez prijatelja, odbačen čak i od svojih roditelja, lutao je pustinjom sam, a na njegovom putu prema planinama Pamira bio je presretan i izlagan nasilju pri prolasku crnih konjanika Karapana. Svaki su mu put ti Karapani prijetili smrću nastavi li da na sve strane optužuje njihova djela kao demonska. Po predanju, što je dalje odmicao, zemlja kao da se preporađala pod njegovim nogama, sunce je budilo nebrojene cvjetove, a cijela planina je pjevala zbog njegovog dolaska.
    Izbjegavajući zamke koje su mu postavljali njegovi protivnici, željni da ga snađe smrt pod kopitima volovskog krda, Zaratustra se povukao iz svijeta u jednu pećinu na jednom brdu, zazivajući mudrost koja sveznajućem Gospodu nije mogla nedostajati. Tu je vodio iscrpne i dugotrajne razgovore sa Ahura Mazdom, saznajući od njega važne stvari o stvaranju svijeta i duhovnosti.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:12 am

    Legende o Zaratustri

    Po zoroasterskom predanju, Zaratustra je bio jedino ljudsko biće koje se smijalo pri dolasku na svijet što govori o optimizmu njegovog učenja. Iz svetih spisa također saznajemo da je njegov um emitirao tako snažne valove da su odgurivali ruku koja bi se polagala na njegovo čelo. Sljedbenici Zaratustrine religije vjeruju da je njihovog proroka odabrao Bog da bi primio njegovo otkrivenje. To je sadržaj sedamnaest hvalospjeva, gatha, nadahnuto Zaratustrinim uverenjem da ga je Bog pozvao i osobno mu se pokazao. Pravovjerni obožavatelji Zaratustre vjeruju da je ovaj sveti prorok vršio čuda, ali Zaratustra za sebe nikada nije rekao da je čudotvorac.
    Legende o Zaratustrinom životu su nastale veoma rano i one su zadržane u usmenom predanju, sve dok ih mnogo stoljeća kasnije, nije ponovno okupio jedan pjesnik iz Rage, svetoga grada zoroastrizma, u djelu zvanom Zaratušt-Nama. U Zaratušt-nami se iznosi da je prije dolaska Zaratustre, na zemlji vladalo bezakonje i da su narodi pali pod vlast Ahrimana. Tada je, govori se, milostivi Bog odlučio da stvori ljudima vođu. Zaratustra bi mogao biti treći od pet sinova Dughdhove koja je, izgleda zračila svjetlošću za vrijeme začeća, i Purušaspa, pobožnog i pismenog čovjeka čije ime znači "vlasnik pjegavih konja", a koji je poticao iz jednog starog arijevskog roda povezanog sa kavijima tog dijela istočne Perzije. Ime Zaratustra, značilo bi prema različitim prevoditeljima, "čovjek sa starim devama", ili pak "vodič deva". Njegovo obiteljsko ime, Spitama, označava uglednu i sjedilačku arijevsku obitelj čiji je veliki predak bio izvjesni Haekataspa, čije ime znači "perač konja". Ova upućivanja na konje i deve ukazuju na nomadsko podrijetlo Zaratustrinog plemena, koje je nesumnjivo prihvatilo sjedilački način života i koji su bili među prvim kavijima u istočnoj Perziji.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:12 am

    Stari iranski panteon


    Andarva – bog zraka

    Apam – Napat: bog koji živi u vodi

    Anzu – golema ptica-bog koja može udisati vatru i vodu.Ima glavu lava i tijelo orla, nalikuje griffinu.

    Asheh – bog podzemlja

    Asman – bog neba

    Ataru ili Azar Goshasb: bog vatre koji ima snažnog konja.Ataru je sin Ahura Mazde.Borio se sa Azhi-Dahak, velikim nebeskim zmajem.Ataru je zamišljen kao duh vatre.U Avesta tekstovima njegovo ime znači vatra.Simbolično predstavlja snagu koja zrači iz Ahura Mazde.

    Avar Zaman – bog vremena

    Aryaman – perzijski bog prijateljstva i ozdravljenja.

    Baga – bog prosperiteta i bogastva

    Bahman – bog dobrih misli

    Burijas – veliki Kassites (Lorestan), perzijski bog rata.

    Geus-Tasan: bog stoke.U antičkoj perzijskog mitologiji koja ide prije Veda Ere, Geus-Tasan je božanski tvorac stoke.

    Hadish – perzijski bog poljoprivrede.On je čuvar seljaka.

    Neriosan – božanski glasnik u drevnoj Perziji.

    Parand – bog sreće i bogastva.

    Rapithwin – drevni perzijski bog podneva i ljetnje sezone.

    Sorush – bog čistoće ali i glasnik bogova kojeg oni šalju sa nebesa kraljevima.

    Tasho – božanstvo graditeljstva.

    Teshba – bog nevremena.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:13 am

    Sedam svetih Amesha Spentas

    Amshaspanadan ili Amesha Spentas u zoroastrianstvu su Arch anđeli.U zoroastrinizmu ima sedam božanskih bića koja spadaju u pratnju Vrhovnog Boga Ahura Mazde.Amesha Spentas ili "besmrtni dobrotvori "dolaze nakon njega te se mogu usporediti sa anđelima.Oni su bogovi bez počasti i stvorenja bez djece.Ahura Mazda se povezuje sa materijalnim svijetom kroz njih.Svaki Amesha Spentas ima svog protivnika Daeva sa kojim vodi bitku.Od sedam Amesha Spenta tri su ženskog spola a četiri muškog.Broj 7 je inače sveti broj zoroastrinizma.
    Sedam svetih Amesha Spentasa su: Vohuman, Khshathra Vairya, Arashat, Sraosa, Huarvatat, Armaiti i Ameretat.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:13 am

    Vohuman

    Vohuman, Vohu Manah ili Vahumna muški je Arch anđeo i jedan od Amesha Spentasa.On je oličenje mudrosti te zaštitnik životinja, posebno krava.Sveta krava u Zoroastriansu hranila je svojim mlijekom Aryans te služi u gospodarstvu i poljoprivredi.Vohuman vodi duše u raj.Jedanaesti mjesec posvećen je njemu.Njegov vječiti protivnik je Arch demon Aka Manah.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:14 am

    Khshathra Vairya

    Arch anđeo, jedan od Amesha Spentas.Khshathra Vairya (pravednikova snaga) personifikacija je poželjne vlasti i povezan je sa nebom i metalom.Iako radije brani plemiće on je zaštitnik i siromašnih.Mir provodi uz pomoć svog oružja.Njegovi atributi su kaciga, štit i koplje.Šesti mjesec u kalendaru posvećen je njemu.Njegov vječni rival je Arch demon Saurva.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:14 am

    Arashtat

    Arashtat, Arash-Tat ili Asha Vahishta (istina i pravda) nazivi su ovog muškog anđela koji je "pravi poredak" i oličenje "najbolje istine i pravde".On je bog istine i poštenja.
    Arashtat je zaštitnik fizičkog i moralnog poretka na Zemlji.Najistaknutiji je muški Amesha Spentas i glavni suparnik svijetu demona.Drugi mjesec u kalendaru posvećen je njemu.Njegovi vječni protivnici su demoni laži, Drug i Arch demon Indra.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:14 am

    Sraosa

    Sraosa ili Spenta Mainya (sveti Duh kreativnosti), muški je anđeo koji pripada Amesha Spentas.Personifikacija je poslušnosti i glasnik Vrhovnog boga Ahura Mazde.On surađuje saljudima, također, vodi duše mrtvih kako bi pronašle svoj put na onom svijetu.Životinja koja ga predstavlja jest pijetao čiji kukurijek poziva na obavljanje svetih dužnosti.Sedamnaesti dan u mjesecu posvećen je Sraosu.Njegov vječni rival je Arch demon Aesma Daeva.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:15 am

    Huarvatat

    Ženski anđeo, jedan od sedam Amesha Spentas.Ona je oličenje savršenstva i povezana je sa vodom i životom nakon smrti.Donosi blagostanje i zdravlje.Treći mjesec u kalendaru Zoroastrianstva posvećen je njoj.Ona je vječni protivnik Arch demonu gladi, Tawrich.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:15 am

    Armaiti

    Ženski anđeo, ona je jedna od velikih Amesha Spentas.Armaiti, pobožnost i sveta svjetlost, zapravo je personifikacija svete pobožnosti, kći Tvorca i predstavlja pravednikovu pokornost.Ona je povezana sa zemljom i prema tome je božica plodnosti kao i sa mrtvima, koji su sahranjeni u zemlji.
    Peti dan svakog mjeseca kao i cijeli dvanaesti mjesec posvećeni su njoj.Njen vječni rival je Arch demon nezadovoljstva, Nanqaithya.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:15 am

    Ameretat

    To je ženski anđeo, jedna je od Amesha Spentas, što znači besmrtna.Ameretat je zaštitnica bilja.Maj mjesec je posvećen njoj.Njezin vječni protivnik je Arch demon starenja - Zarich.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:16 am

    Perzijski demoni mraka


    Indra – muški demon, jedan od sedam Daevasa.Simbolizira izdaju.Ne treba ga mješati sa dvospolnim božanstvom Indirom.Njegov zakleti neprijatelj je Arashtat (Asha Vahista).

    Nanqaithya – muški demon, personifikacija nezadovoljstva.Njegov vječni rival je Armaiti.

    Saurva – muški demon, jedan od sedam glavnih Daevasa.Njegov suparnik je Khshathra Vairya.

    Tawrich ili Drug Tawrich– ženski demon, personifikacija gladi.Opsjednuta je krvlju.Njen protivnik je Haurvatat.

    Zarich ili Drug Zarich – jedna od glavnih ženskih demona u Daevasima.Vrlo je moćna.Ona predstavlja starenje.Njen vječni rival je Ameretat.

    Apaosa – demon koji donosi suše, jaše crnog konja simbola tame.Na kraju, Tir će poraziti Apaosu.

    Asto Vidatu – perzijski demon smrti.Niko ne može pobjeći od njega.

    Bushyasta – u zoroastrinskoj mitologiji žuti demon koji izaziva pospansot i lijenost.On je zli genije koji uzrokuje spavanje i nemar kako ljudi ne bi izvršavali svoje dužnosti.Ovaj drevni persijski demon lijenošću nastoji ljude odvartiti od stvaranja.Jedan je od Daevasa.

    Dahaka – stari persijski bog smrti i demon laži i prevara.On voli uništavati život.Dahaka je prikazan sa tri glave a škorpije i gušteri plaze mu po tijelu.

    Gandarewa – persijski vodeni demon koji stalno pokušava omesti ljude u stvaranju dobrih dijela.

    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:17 am


    Azhi-Dahak

    Azhi-Dahak ili Zmaj Ezhdeha, olujni je demon iranske mitologije.On krade stoku i nanosi ljudima štetu.Predstavljen je kao ogromna zmija koja nalikuje strašnom reptilu, ponekad sa jednom ili tri glave i sa šestero očiju.Njega je zarobio bog Thraetaon i zatočio na vrhu planine Damavand.U vremenu jačanja zla on će pobjeći iz svog zatvora ali će ipak skončati u vatrenoj rijeci Ayohsust.
    Objavio/la ashi u 08:26, print, #
    02.07.2009.
    Aka Manah

    Muški demon, jedan od Daevasa.On je personifikacija bludnih želja.Dolazio je iskušavati Zaratustru.Njegov suparnik je Vohuman.

    Aesma Daeva

    Muški demon, jedan od Daevasa. On je demon ljutnje, požude, gnjeva i osvete.Personifikacija je nasilja, ljubitelja sukoba i rata.Zajedno sa demonom smrti, Asto Vidatu, on muči duše pokojnika kada se trebaju popeti na nebo. Njegov suparnik je Sraosa.
    avatar
    Arman

    Broj komentara : 62
    Join date : 2015-07-01

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Arman on Mon Jul 20, 2015 6:17 am

    Agas

    Demon urokljivih očiju, jedan od mnogih perzijskih demona bolesti.Samo njeno ime znači "urokljivo oko".

    Sponsored content

    Re: Drevna perzijska religija

    Post by Sponsored content


      Current date/time is Fri Nov 24, 2017 1:53 pm