Vještičarstvo - WICCA - paganizam - šamanizam

Da biste vidjeli cio sadržaj foruma postanite član - registrujte se! If you would like to view all contents in forum - click to Register

Latest topics

» Narodna vjerovanja i običaji iz Velike Kladuše
Sat Dec 09, 2017 8:26 am by Admin

» Magijske lutkice
Thu Dec 07, 2017 8:43 am by Satanijel

» Nafaka (provisions) kept us going
Mon Dec 04, 2017 9:44 am by Admin

» Profile of characters from the Bosnian horoscope
Fri Dec 01, 2017 8:29 am by Admin

» Čudesna bosanska magija
Mon Nov 27, 2017 8:13 am by Arman

» Kad džin uđe u čovjeka
Mon Nov 27, 2017 8:12 am by Arman

» Velika Majka i božanski zmaj Sap
Mon Nov 20, 2017 8:37 am by Admin

» Circle of destiny: Universal Mother and Sep
Sat Nov 18, 2017 8:27 am by Admin

» Sazivanje daire ili kako se prizivaju džini
Fri Nov 17, 2017 8:49 am by Satanijel

Statistics

Our users have posted a total of 2622 messages in 489 subjects

We have 87 registered users

The newest registered user is majki


    Narodni kalendar Bosne i Hercegovine

    Share
    avatar
    Admin
    Admin

    Broj komentara : 947
    Join date : 2015-06-30

    Narodni kalendar Bosne i Hercegovine

    Post by Admin on Sat Jul 11, 2015 10:27 am


    Bosanski narodni (poljoprivredni) kalendar seže čak u staru eru bosanskih Ilira, naših predaka. Tvorac kalendara nije poznat. Zna se da ga je stvorio i koristio zemljoradnik. U njemu se mogu prepoznati neki datumi julijanskog kalendara koji je ustoličen 45.godina prije nastanka kršćanstva. Nastankom kršćanstva ovim pojedinim datumima data su imena svetaca. Dolaskom Slovena, pagana, naroda poznatog po zemljoradnji, datumi su imali drugi naziv, ali su uvijek ostajali isti. Narodni kalendar koristio se neprestano, koristen je u bogumilsko doba, bio je u upotrebi i u osmansko doba te svoju primarnu svrhu nalazi i u današnje vrijeme. Pored ovog u Bosni se strogo pratio i hidžretski kalendar. To su činile hodže i drugi muslimanski učenjaci, da bi se znalo kada je koji važan vjerski datum (Nevruz, Ramazan, Bajram, Nova godina, etc). Hidžretski kalendar nije bio praktičan za određivanje poljoprivredni radova jer se svake solane godine pomjerao za deset dana, ali je bio povoljan za post u mjesecu Ramazanu jer se pomjerao kroz sva godišnja doba.Treba napomenuti da je u Bosni za vrijeme Osmanlija bio službeni hidžretski kalendar sve do dolaska Austrougarske monarhije kada je u upotrebu uveden gregorijanski kalendar.

    Bosanski narodni kalendar počinje od 21.decembra kada po narodnom vjerovanju dan počinje dužini onoliko koliko pijetao može skočiti sa kućnog praga. Od ovog datuma nastupa Zehmerija (turski Zehmeri) najhladniji period zime koji traje 40 dana. Dok traje Zehmerija izbjegava se piti hladna voda u strahu od prehlade i gripe.

    Januar: u narodu se januar naziva najdužim mjesecom u godini. Od 17.januara počinje se računanje sedmica do Hidirleza (6.maj), njih ukupno 17. Prema njima se određuje sjetva.

    Period od 31.01 - 20.03. naziva se Hamsin i on predstavlja drugu polovinu zime.

    Veljača - od 14.februara do 15. marta, narod vjeruje ukoliko na početku Veljače pada snijeg, bude "pun"-snježan, da je to dobar znak za plodnost godine, posebno za dobar prinos pšenice. Narod kaže da se u toku Veljače tuku bura i jug. Ono što je posebno za Veljaču jest da ona nastupa tačno u podne 14.februara i završava u podne 15.marta kada nastupa Baba. Prema narodnoj predaji Veljača je rekla da će ostaviti onakvo vrijeme kakvo je zatekla a slaže li, tvrdi se u narodu, biće u ljeto nevremena.

    Mjereno po nedjeljama ili heftama Veljača počinje polovinom dvanaeste a završava polovinom osme nedjelje do Jurjeva. Zadnji sedam hefti do Jurjeva dobilo je svoje karakteristične nazive: za šestu se kaže da "zameta", peta hefta "pometa" a treća nedjelja se naziva "najveća" jer se u njoj sve sije.

    Džemre (turski Cemreler), značenje ovog naziva je "ugalj koji gori u vatri", vjeruje se da su Džemre zapravo sunčeva toplina koja počinje intezivno da utječe na Zemlju i budi prirodu.

    -prva džemra pojavi se oko 20.februara i zagrije zrak. Obično tada puhne južni vjetar i naglo otopli.

    -druga džemra pojavi se oko 27.februara i zagrije vodu te povisi njen nivo. Voda u rijekama se više ne zamrzava.

    -treća džemra pojavi se 6.marta i zagrije zemlju. Snijeg se brže topi i nestaje a iz zemlje počinje rasti prva trava.

    Odmah nakon prve džemre narod ima običaj da zareže korijenje breze i na njega postavi otvor staklenih flaša kako bi u njih kapao brezin sok. Flaša u tom položaju ostaje do treće džemre. Sakupljeni sok se koristi za liječenje, posebno bolesnih bubrega.


    Mart: u ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, siju se krompiri, luk, salata. Nakon treće Džemre voćke se obrezuju i kaleme.

    Baba - 0d 15.marta do 21.marta vlada Baba, nestabilno vrijeme kada se u toku dana izmjeni nekoliko vremenskih pojava. Baba se u narodu opisuje kao "goropadna", "pogana", "leteća"... Kako narodna predaja pripovijeda, Baba je rekla da može biti vremenski duga kao Veljača da bi smrznula dijete u ženi i tele u kravi, lonac bi na šparetu napola vrio a napola bio zaleđen.

    Za Babu je poznato da ponekad zna zakasniti pa se loše i nestabilno vrijeme prebaci i za početak aprila. Narod tvrdi da se ponekad čak pomješaju Veljača i Baba pa divljaju krajem marta i početkom aprila.

    Did ili Did Grgo - od 21.marta do 28.marta, period od sedam dana u kojima vlada Did, za njega narod tvrdi da je milostiviji i u nekim krajevima Bosne počinje sjetva krompira.

    Did je ime (titula) svakog bogumilskog svećenika u Bosni a Baba je bio naziv za njegovu ženu koja je zajedno sa mužem pomagala zajednici liječeći biljem, asistirajući pri porodima, ili je proricala sudbinu. Kako su Bošnjaci prije dolaska Islama bili pripadnici bogumilstva ne treba da čudi što su očuvali sjećanje na staru vjeru. U narodu egzistira na desetine priča, uglavnom komičnih, o Babi i Didu te njihovim zgodama i nezgodama. Po tome možemo utvrditi kako su uživali veliko poštovanje među narodom Bosne i Hercegovine.

    21.marta nekada se proslavljao i Nevruz, perzijska Nova godina, koja se u Bosni nazivala Sultan Nevruz.

    Kablići - 29.mart do 31.mart


    Stablići - 1.april do 3.april

    Štapići -4.april do 7.aprila

    Iako sam od djetinjstva znao za Stabliće, Kablići i Štapiće nikada mi niko nije mogao sa sigurnošću kazati što oni u suštini znače. Do tog saznanja došao sam neku deceniju kasnije, kada mi je Zehida Družanović (umrla 2006.god), ispričala da se taj period u narodu Cazinske krajine označavao izjavom „Hajd', medeti, povuci rep!“. Tom se izjavom pozivao komšija u pomoć da izvuče mrtvu kravu iz štale. Naime, zbog dugih bosanskih zima, koje su u prošlosti bile česta pojava, dešavalo se da usljed nestanka sijena i druge hrane za stoku, ona umre od gladi. Time je postalo jasno da su Stablići, Kablići i Štapići množina za stap, kabao i štap tojest mećajicu kojom se udara prikupljeni kajmak u stapu kako bi se „izmelo“ maslo i mlaćenica. Zbog dugih zima i usljed umiranja krave, za koju se pripovijedalo da hrani pola kuća tojest familije, kuća bi ostajala bez mlijeka i masla pa otud vjerovanje da se u tim danima čuju udarci u praznu posudu tojest stap i kabao.


    Mučenjaci ili Siromasi - period od 8.aprila pa do jula, u njemu se narod mučio (otud i naziv) do žetve pšenice tojest novog žita. Oni su period proljetne neimaštine te je stoga i u narodu Cazinske krajine nastala izreka za taj period: "Lako je biti jesen, daj budi proljeće!" jer u jesen ima svega na trpezi od voća i povrća te žita a u proljeće nema ništa.

    April: u aprilu počinje sjetva kukuruza. Stari Bošnjaci čekali su da se žaba počne oglašavati jer bi tada klima bila pogodna za sjetvu. Narod prati i ostale znakove iz prirode pa tako vjeruje da čim počne bukva sa listanjem da se može početi sa sjetvom žita bez straha od mraza. Polovinom aprila zarezivala se vinova loza i na nju postavljao otvor flaša kako bi sve do Hidirleza u nju kapao sok iz loze. Ovim sokom su djevojke i žene mazale kosu kako bi im bila zdrava i brže rasla.

    Maj : prvog četvrta u mjesecu maju počinjalo je sijanje graha.

    Hidirlez or Jurjevo (6.maj) - prema narodnom kalendaru od ovog dana počinje ljeto i može se kupati u rijeka i jezerima. U periodu od 6.maja do 13.maja puštaju se prvi rojevi pčela.

    Juni: prvi sedam dana mjeseca juna naziva se "bijela sedmica" jer u njoj se počinju ubirati bijele pečurke takozvane lisičarke (Cantharellus cibarius) po šumi. Početkom juna siju se lipe masirače (bijele bundeve), bijela repa i rodakva. Za ovu sedmicu karakteristična je i zabrana da se u vrtu guli ili vadi iz zemlje luk " jer bi se zbog toga mogao početi kvariti i gnjiti!".

    August: u narodu se vjeruje da ovaj mjesec djeci i starim ljudima izaziva dijareju. Kako bi to spriječile majke bace neki dio dječije odjeće pod točkove konjske zaprege koja prevozi pšenične snopove. U prvim danima augusta iz zemlje se vadi bijeli i crveni luk.

    Aliđun - 2.august: od ovog dana narod vjeruje da ljeto izgubi svoju toplinu i polako se pretvara u jesen, voda u rijekama postaje hladna za kupanje.

    Septembar: u ovom mjesecu krompir se vadi iz zemlje van, kukuruz se bere na polju, grožđe dozrijeva. Desi li se da u septembru ima procvjetalih jagoda narod vjeruje da će biti duga i topla jesen.

    Oktombar: u prvoj i drugoj sedmici oktombra sije se pšenica.

    Kasum - 8.novembar: od ovog dana nastaje zima. Na ovaj dan se izmiruju svi dugovi i prestaje zakup zemlje.
    Kasum je naziv za novembar kod Turaka, ali riječ je arapska i znači "nešto što se dijeli" tojest prestaje topli dio godine i počinje onaj hladni, zimski.

      Current date/time is Tue Dec 12, 2017 3:53 am